ŠTO JE TO “SAVJET ZA UREĐENJE PROSTORA”

Kad porastem biću - član Savjeta

Volio bih da znam ko zapravo donosi ključne odluke koje se odnose na uređenje prostora - strogo u funkciji razvoja, svakako - i da li su prostorni planer i urbanista, kao stručna lica, u prilici da svojim djelovanjem daju suštinski doprinos procesima donošenja ključnih odluka
64 pregleda 1 komentar(a)
Budva, Foto: Vuk Lajović
Budva, Foto: Vuk Lajović
Ažurirano: 04.04.2019. 20:35h

Zašto traže mnogo, kad treba im malo/ I sve je prosto kao i pre/ Ko ne leti ne može da padne/ Nahranite hladne, nahranite hladne...   Robna kuća, "Nahranite hladne", Devojka iz drugog sveta/ Nahranite hladne (Delirium (2), 1990.) 

 Fasciniran sam, moram priznati, politikom uređenja prostora koju već dugi niz godina zastupa i sprovodi uvaženi Branimir Gvozdenović, ministar održivog razvoja i turizma. To je sasvim rudimentarna politika, savršena u svojoj nesavršenosti - i svodi se, otprilike, na onu narodnu: valorizuj sve što ti život pruža (danas si cvet, sutra si uvela ruža). 

Da se razumijemo: tzv. održiva ekonomska valorizacija prostornih resursa (kako prirodnih, tako i kulturno-istorijskih) - apsolutni je prioritet u ovom sudbonosnom trenutku. Pa kad naš BDP (per capita) skoči sa žalosnih 6.500 dolara na nekih 50.000 dolara - što će nas, ako bog da, svrstati u red prosperitetnih država poput Švedske i Islanda, Irske i Danske (Monako bolje da ne pominjem) - bavićemo se užasnim posljedicama aktuelne prostorne politike. 

Ministar Gvozdenović ne bi bio to što jeste, kada uz sebe ne bi imao i posebno "stručno-savjetodavno tijelo" - tzv. "Savjet za uređenje prostora". Da me neko pita što bih volio da budem (kad porastem) - ispalio bih kao iz topa: član Gvozdenovićevog Savjeta. Vele da Savjet razmatra najozbiljnije probleme iz oblasti uređenja prostora - ali je veliko pitanje u kolikoj mjeri ta razmatranja realno utiču na prostornu politiku. Kad bih znao da ministar uvažava mišljenja i stavove svog stručno-savjetodavnog tijela - bilo bi mi lakše, vjerovatno. Opet, teško mi je da u bilo što povjerujem kad bacim pogled sa Gorice na Podgoricu, ili sa Košljuna na Budvu, ili sa Trebjese na Nikšić, ili sa Jasikovca na Berane...      

I uzeh, u to ime, da prekopavam u potrazi za informacijama koje se odnose na djelovanje Savjeta za uređenje prostora.

Prvo što sam iskopao bio je dopis Ministarstva održivog razvoja i turizma Vladi Crne Gore/ Komisiji za ekonomsku politiku i i finansijski sistem, datiran 5. jula ove godine i potpisan od strane ministra Branimira Gvozdenovića - na temu mjesečnog iznosa naknade za članove, sekretara i predsjednika Savjeta za uređenje prostora.   

Pa kaže: "Članom 4 Odluke o kriterijumima za utvrđivanje visine naknade za rad člana radnog tijela ili drugog oblika rada predviđeno je da se članu radnog tima koji obrazuje predsjednik Vlade, ministar odnosno starješina samostalnog organa uprave, može odrediti mjesečna naknada u visini od 50 posto prosječne neto zarade u Crnoj Gori u prethodnoj godini...".

I zaključuje: "Mjesečni iznos naknade za članove, sekretara i predsjednika Savjeta bi iznosio neto 3.300,00 eura (slovima: tri hiljade i tri stotine eura)..."

Da ne bi bilo zabune - neto iznos naknade je ono što ide na ruke - a bruto iznos je neto iznos + porezi i doprinosi.  

Da ne bi bilo zabune - neto iznos naknade je ono što ide na ruke - a bruto iznos je neto iznos + porezi i doprinosi

U momentu sam pomislio, života mi, da je pomenuti iznos predviđen za mjesečne naknade svih članova Savjeta, te sekretara i predsjednika. U slučaju da Savjet ima šest članova, recimo, i da svi članovi dobijaju istu naknadu - mjesečna naknada po članu bi iznosila 550 eura - što je pristojna svotica - ali ipak uvredljivo niska, kad malo bolje razmislim, obzirom na složenost pitanja kojima se Savjet bavi. Riječ je, dakle, o naknadi od 3.300 eura mjesečno svakom članu, te sekretaru i predsjedniku Savjeta za uređenje prostora - što je, kako je rečeno, polovina prosječne neto godišnje zarade u CG u 2015. godini.

"Naglašavamo da treba imati u vidu složenost povjerenih zadataka predsjednika, stalnih i privremenih članova Savjeta", stoji dalje u dopisu, "a koji se sastoje u sljedećem: davanjem mišljenja u postupcima izrade lokalnih i državnih planskih dokumenata, i u drugim poslovima utvrđenim Programom rada ministarstva (razmatranjem i davanjem mišljenja na propise iz oblasti uređenja prostora i razmatranjem predloga i inicijativa koje se odnose na oblast uređenje prostora), praćenjem stanja uređenja prostora Crne Gore i predlaganjem mjera usmjeravanja politike uređenja prostora u skladu sa evropskim načelima, iniciranjem mjera za unaprjeđenje stanja uređenja prostora (naročito izradom propisa, strategija, planskih i drugih dokumenata), davanjem predloga za ostvarivanje visokih standarda planerske i arhitektonske struke, davanjem predloga u cilju poboljšanja kvaliteta planskih dokumenata, primjerenog relevantnim svjetskim dostignućima, predlaganjem aktivnosti na unapređenju saradnje sa naučnim ustanovama u zemlji i inostranstvu u oblasti uređenja prostora, obavljanju drugih stručno-savjetodavnih poslova, po nalogu ministra". 

Dakle, da mi je što mi biti ne može - da sam član Savjeta za uređenje prostora - stručno-savjetodavnog tijela ministra Gvozdenovića - naručio bih jednu dobru mermernu ploču (Markana, naravno - ne bih škrtario - dimenzija 3.00X1.20X0.20 m) - i dao bih da se gornji citat ukleše u tu ploču - pa bih je instalirao u kancelariji - da me svakoga radnoga dana i svakoga radnoga sata, minuta i sekunda - podsjeća na činjenicu da, obzirom na složenost zadataka koji su mi povjereni, s punim pravom primam mjesečnu naknadu u neto iznosu 3.300 eura. Sredio bih i da me sahrane ispod te mermerne ploče, života mi... 

Drugo je pitanje da li bih uspio, kad bi neko baš navalio - neki novinar, na primjer - da izdvojim jedan jedini CG planski dokument koji je "kvalitetom" primjeren "relevantnim svjetskim dostignućima". A kada bih bio pozvan, kao uvaženi član Gvozdenovićevog Savjeta za uređenja prostora, da održim predavanje - studentima magistarskih studija na PG AF, na primjer - o aktuelnom stanju u CG planersko-urbanističkoj praksi - s posebnim akcentom na metodologiji prikupljanja i obrade podataka - u ozračju evropskih praksi po tom pitanju, naravno - onda bih baš bio na grdnim mukama - ali bih se izvukao na šarm, naravno, kao i uvijek.   

Šalu na stranu, volio bih da znam ko zapravo donosi ključne odluke koje se odnose na uređenje prostora - strogo u funkciji razvoja, svakako - i da li su prostorni planer i urbanista, kao stručna lica, u prilici da svojim djelovanjem daju suštinski doprinos procesima donošenja ključnih odluka. Drugo važno pitanje ticalo bi se razvojnih strategija i opredjeljenja u turizmu - imamo, ukratko, okrenutost turistima dubljeg džepa, uz kreiranje poslovnog ambijenta koji pogoduje investitorima zainteresovanima za krupne graditeljske poteze - u kontekstu činjenice da recentna naučna istraživanja pokazuju da je zaštita životne sredine, te prirodne i kulturno-istorijske baštine - izuzetno poželjan razvojni faktor - na duže staze.  

Kako bilo, bio sam ubijeđen da ću lako iskopati obilje naučnih radova - a zatim i sve te silne dokumente, analize, procjene, smjernice, sugestije i sve ostalo što bi zorno svjedočilo o stručnom - a pogotovo naučnom - angažmanu Gvozdenovićevog Savjeta za uređenje prostora (3.300 eura mjesečno su grdne pare, valjda se podrazumijeva da treba ozbiljno zapeti ne bi li se zaradile tolike pare) - ali izgleda da sam se prevario...