Do sada ste shvatili da se voda mora piti, da je ne mijenjaju sokovi i energetski napici, da se mora piti najmanje litar i po... A znate li šta se zaista dešava ako je ne pijete i zbog čega nam je ona važna?
Voda je glavni sastojak pljuvačke i sokova za varenje te na taj način olakšava probavu. Takođe reguliše gustinu krvi. Kad smo dehidrirani, krv je gušća, što može rezultirati povišenim pritiskom, holesterolom i povišenim rizikom za srčane bolesti.
Manjak vode čini bubrege podložnima upalama i infekcijama te može uzrokovati smanjenu elastičnost kože, smanjenu pokretljivost zglobova, glavobolju. Može dovesti i do povišenja tjelesne težine, ali i nekih bolesti, poput dijabetesa, srčanih oboljenja, pa i karcinoma.
Istraživanja pokazuju da čak i blaga dehidracija (1 do 3 posto tjelesne težine) može negativno da utiče na mnoge aspekte funkcije mozga. Tako su međunarodne studije među mladim ženama dokazale da gubitak tečnosti od 1,36 posto nakon vježbanja dovodi do gubitka koncentracije, lošijeg raspoloženja i veće učestalosti glavobolja.
Slična studija sprovedena među odraslim muškarcima pokazala je da već i gubitak od 1,59 posto tečnosti može biti štetan za radnu memoriju i povećati osjećaj tjeskobe i umora. Samo primjera radi: na prosječnom treningu sportisti mogu izgubiti i 6 do 10 posto svoje težine putem znoja, što dovoljno govori koliko je važno da tokom treninga, ili nekih svakodnevnih aktivnosti, vodimo računa o tome da nadoknadimo tečnost.
Generalne preporuke za hidraciju su 2 litra tečnosti za žene i do 3 litra za muškarce. Međutim, to može značajno da varira u zavisnosti od zdravstvenog statusa, fizičke aktivnosti i drugih faktora, poput trudnoće i dojenja.
Veoma je važno da starije osobe uzimaju dovoljno vode jer kod njih osjećaj žeđi pomalo slabi.
Relativno je lako provjeriti jesmo li dovoljno hidrirani: To se vidi po boji urina. Bitno da je urin svijetle boje i da redovno mokrimo.
Čaša prije obroka
Tečnost najviše treba konzumirati između obroka, odnosno bolje je popiti čašu vode prije doručka, ručka ili večere nego uz sam obrok ili neposredno nakon njega. Kad pijete prije obroka, pročistićete sistem za varenje i pomoći stvaranju sokova potrebnih za razgradnju obroka, dok ih s puno tečnosti nakon obroka zapravo razrjeđujete i otežavate varenje.
Sokovi nisu zamjena
Osnovna tečnost koju konzumiramo treba da bude obična voda. Manji dio tečnosti koju unosimo može biti iz napitaka i prirodnih sokova i hrane s visokim sadržajem vode, poput čorbi, mlijeka, smoothieja. Tečnosti s visokim sadržajem šećera i soli nisu dobra zamjena za vodu.
Hladna voda pomaže pri gubitku kilograma
Dvije studije pokazale su da se kod osoba koje su povećale potrošnju vode za pola litre dnevno metabolizam ubrzao za 24-30 posto. Ako želite da smršate, preporučuje se da pijete hladniju vodu jer će tijelu trebati više energije za zagrijavanje, dakle, troši se više kalorija.
Pomaže bubrezima
Nekoliko studija upozorilo je na mogućnost da unos vode može pomoći u prevenciji recidiva kod ljudi koji su imali problema s bubrežnim kamencima. Veći unos tečnosti povećava volumen urina koji prolazi kroz bubrege, koji razrjeđuje koncentraciju minerala, tako da je manje vjerovatno da će se urin kristalizovati i stvarati taloge
Kraće glavobolje
Redovno nadoknađivanje vode kod nekih može pomoći da se smanje glavobolje i migrene, pokazuju brojna istraživanja. Studija koja je pratila 20-ak osoba koje prate od migrene pokazala je, doduše, da se učestalost glavobolja s većom količinom tečnosti nije smanjila, ali su one bile blaže i trajale su kraće.
Nakon svakog pića treba popiti čašu vode
Voda je najbolji lijek protiv mamurluka. Alkohol je diuretik, pa kad ga pijemo, gubimo više tečnosti nego inače, a to može izazvati žeđ, umor, glavobolju i suva usta. Dobar način da izbjegnete mamurluk je da pijete čašu vode poslije svakog pića.
Bonus video:
