“Ako pokušate da napravite listu od pet ili deset riječi kojima bismo mogli da definišemo 21. vijek, strah bi se definitivno našao među njima”, kazao je Rui Zinka književnik iz Lisabona na predstavljanju njegovog djela “Ugrađivanje straha“ na Trgu od knjige.
“To je riječ o kojoj stalno slušamo na vijestima. Ja sam pisac. Nisam vidovnjak, ne predviđam budućnost, ali čitaocima pisci , ponekad izgledaju kao vidoviti, zato što pronalaze znake budućnosti koji njima još uvek nisu očigledni. Ali oni su prisutni, pisci se samo razlikuju po tome što su istrenirani, obučeni da primijete te znake. Ovaj trenutak ovde je momenat nade i trenutak sreće, knjige govore o tome. Događaji poput ovog, razgovori o knjigama, čak i ako su knjige, same po sebi depresivne, trebalo bi da su trenuci radosti i trenuci nade”, ustvrdio je Zinka.
“Ova knjiga počiva, na prvi pogled, na jednom jednostavnom obrascu, na jednostavnoj temi, a to je da se na vratima jednog stana, ni po čemu izuzetnog, pojavljuju tehničari koji liče na one koji uvode telefone, ili kablovsku televiziju, ali oni umjesto toga, oni ugrađuju strah. Strah jeste osnovno osjećanje savremenog čoveka, potpuno je razumno da se razuman čovjek plaši, ali ti strahovi su u privatnoj sferi. Problemi nastaju onda kada strah postane osnovna politička kategorija, kada on iz privatne, psihološke, pređe u javnu sferu, kada zagospodari ukupnim javnim prostorom. Mi se danas, u našem društvu suočavamo sa ilustralizacijom straha”, kazao je pjesnik i novinar Gojko Božović.
“Na neki način, ova knjiga 'Ugrađivanje straha' nas poziva da se suočimo sa izazovima svoga vremena, da im se nekad smijemo u lice, i da zapravo taj smjeh, koliko god proisticao iz nekog osećanja užasa ipak može biti katarzičan”, poručio je Božović.
Govoreći o medijima Zinka je konstatovao da koristimo Fejsbuk da bismo provjeravali vijesti, jer nas mediji dezinformišu. “Postoji jedna izreka u mojoj zemlji, da je, zapravo svrha novina u tome da vas natjeraju da zaboravite vijesti od juče, a “knjiga daje moć da postavljate pitanja. Čitalac može da se složi sa knjigom, ili da se ne složi sa njom, ali mu knjiga daje vremena da razmišlja. A vreme je najvažnija stvar u životu. Vrijeme je nada”, uvjeren je Rui Zink.
Katarina Mitrović, naučni saradnik Centra za istorijsku geografiju i istorijsku demografiju Filozofskog fakiulteta u Beogradu, više od decenije sistematski proučava građu Istorijskog a i Biskupskog arhiva Kotora, objavila je više od trideset naučnih radova i tri monografije. Za knjigu „Benediktinci na području Barske nadbiskupije i Kotorske biskupije (9. stoljeće - 1571), koja je predstavljena u utorak veče, kaže da su kroz nju benediktinci, odškrinuli vrata ka sebi.
Prema njenim riječima koliko god pohvala na račun benediktinaca da izreknemo, nikada ih ne možemo dovljno nahvaliti - prezaslužni su za evropsku civilizaciju.
“Mislim da ne pretjerujem ako kažem da bez njih i bez tog sistematskog djelovanja ne bi bilo ni evropske civilizacije ovakve kakva je, u njenim najboljim izdanjima. Oni su isto to činili i na ovom prostoru i kao evangelizatori, i kao prosvetitelji i kao oni koji su držali i svoje bolnice i škole na ovom prostoru. Ova moja knjiga i ovo moje istraživanje predstavljaju tek odškrinuta vrata ka nekim naknadnim istraživanjima”, pojasnila je autorka .
Veliki pisci kao vječiti stvaralački uzori i izazovi
Djelo “Stvaralački uzori i izazovi - Andrić, Njegoš, Lalić“, akademika Radomira Ivanovića, predstavljeno je na Trgu od knjige.
“Višedecenijsko bavljenje poetskom vertikalom Njegoš, Andrić i Lalić učvrstilo me je u uvjerenju”, kazao je akademik Ivanović, “da je riječ o stvaraocima i misliocima inicjiatorima o uzorima i izvorima o savremenicima i nasljednicima koji su služili kao autentični uzori i izvori i izazovi što je potvrio i sud vremena”, kazao je autor.
“Kroz djelo 'Stvaralački uzori i izazovi' Radomir Ivanović pratio je različite vidove širenja njegošologije na nova 'polja duha' u kritičkom opusu Andrića i Lalića, s obzirom na to da im je Njegoš služio kao uzor i kao 'učitelj energije'”, konstatovao je Siniša Jelušić.
U drugom programu Trga od knjige predstavljen je roman “Drugoga sunca luče” Miraša Martinovića za koga je publicista Marijan Miljić konstatovao da je autor “umjetnički i estetski napisao uspjelo i originalno djelo - djelo čije stvaranje liči na stvaranje svijeta”.
Kroz razgovor roman “Drugoga sunca luče“ predstavili su autor Miraš Martinović i novinarka Vitka Vujnović.
“Trebalo je dubinski spoznati Njegoša, a prije toga je bio neminovan prolazak kroz antiku, bez čega ne bi bilo Njegoša, na način na koji se ostvario. Uz to, trebalo je proći kroz crnogorsku istoriju, spoznati crnogorsko biće koje ga je iznjedrilo i učinilo posebnim, sve gradove u kojima je boravio”, kazao je Martinović i ustvrdio da mu se čini da je ovo njegova najbolja knjiga.
Bonus video:
