Preminuo akademik Petar Vlahović

Vlahović će biti sahranjen u Beogradu
332 pregleda 0 komentar(a)
Petar Vlahović, Foto: Medija centar Beograd
Petar Vlahović, Foto: Medija centar Beograd
Ažurirano: 04.07.2016. 08:51h

Akademik Petar Vlahović, redovni član Crnogorske akademije nauka i umjetnosti, preminuo je juče u Beogradu. Sahrana će se obaviti na Novom groblju u Beogradu, 7. jula, u 13 sati.

Datum Komemorativne sjednice CANU biće naknadno objavljen.

Vlahović je rođen 28. juna 1927. godine u selu Slatini (kod Brodareva). Osnovnu školu završio je u Slatini a gimnaziju je pohađao u Kolašinu, Beogradu i Vršcu. Studirao je etnologiju (1948–1952) na Filozofskom fakultetu u Beogradu, gde je i doktorirao (1958). Fakultet kineskog jezika za strance i specijalizaciju iz antropologije završio je na Pekinškom univerzitetu (1955–1957) kod profesora Pej Ven Džuna, a potom nastavio kod prof. N. N. Čeboksarova iz Moskve, kod prof. dr Boža Škerlja u Ljubljani, u Poljskoj (Poznanj, Vroclav, Krakov) i Italiji.

Službovao je na Filozofskom fakultetu u Beogradu (1950–1992) gdje je prošao kroz sva univerzitetska zvanja, od asistenta do redovnog profesora. Gostovao je kao profesor na univerzitetima u Jugoslaviji, Poljskoj, Kini, SSSR, odnosno Rusiji. Bio je profesor po pozivu i na Kulturološkom fakultetu na Cetinju. Utemeljio je etničku i istorijsku antropologiju na Filozofskom fakultetu u Beogradu. Obavljao je dužnost šefa Katedre za etnologiju naroda Jugoslavije i upravnika Odeljenja za etnologiju, prodekana Filozofskog fakulteta (1975–1977), direktora Etnografskog instituta Srpske akademije nauka i umetnosti (1977–1982) i bio urednik institutskih izdanja. Aktivno sarađuje sa Etnografskim muzejem u Beogradu (od 1950) i bio je urednik Glasnika Etnografskog muzeja u Beogradu.

Učestvovao je u osnivanju Antropološkog društva Jugoslavije (1959), čiji je bio dugogodišnji predsjednik (od 1969. do 2007). Osnovao je (1963) i uređuje izdanja Antropološkog društva Jugoslavije. Član je Antropološkog društva Jugoslavije od njegovog osnivanja (1959), Antropološkog društva Evrope (čijem je osnivanju predsjedavao 1977), počasni član Senata Univerziteta Adam Mickijevič u Poznanju (Poljska, 1980), zatim Etnološkog društva Poljske (od 1989) i počasni član Poljskog antropološkog društva (od 1996). Član je Beloruske antropološke akademije nauka (od 1996).

Dobitnik je raznih domaćih i međunarodnih priznanja. Među njima su: Vukova nagrada Kulturno-prosvetne zajednice Srbije, Plaketa grada Beograda, Povelja Filozofskog fakulteta u Beogradu, Povelja Etnografskog instituta Srpske akademije nauka i umetnosti, Povelja Etnografskog muzeja u Beogradu, Povelja Antropološkog društva Jugoslavije, zatim Povelja Hrvatskog antropološkog društva, Povelja Antropološkog društva Makedonije. Uz mnoga stručno-naučna priznanja u zemlji i inostranstvu odlikovan je Ordenom rada sa zlatnim vencem (1980) i Ordenom zasluga za poljsku kulturu (1985) u Poljskoj. Bio je predsjednik Komisije za naučne i umjetničke djelatnosti Crnogorske akademije nauka i umjetnosti (16. decembar 2004–20. januar 2011).

U Crnogorskoj akademiji nauka i umjetnosti rukovodio je Odborom za etnologiju i Odborom za demografiju Crnogorske akademije nauka i umjetnosti. Organizovao je više naučnih skupova u CANU i urednik je više zbornika radova u CANU, kao i rukovodilac projekta Populacioni aspekti kapitalnog projekta Crnogorske akademije nauka i umjetnosti Crna Gora u XXI stoljeću – u eri kompetitivnosti.

Rukovodio je naučnoistraživačkim projektom Etnološke odlike Crne Gore (2007–2012) i naučnoistraživačkim projektom Demografski i populacioni problemi u Crnoj Gori (2007–2012) čiji su rezultati objavljeni u izdanjima CANU.

Uredio je i pripremio za štampu preko 150 svezaka časopisa, zbornika i posebnih izdanja iz etnologije i antropologije. Objavio je preko 360 priloga, članaka i rasprava i preko 20 knjiga u zemlji i inostranstvu. Među knjigama su: Sandžačka vojska i bitka na Mojkovcu 1915 (1953); Brodarevo i njegova okolina (1968); Običaji, verovanja i praznoverice naroda Jugoslavije (1972); Život i običaji naroda Kine (1973); U vrtlogu života (1978); Narodi i etničke zajednice sveta (1984); Na životnim raskrsnicama (1987); Kultura ludowa w Serbii (Krakov 1991); Čovek u vremenu i prostoru (1996); Crna Gora na starim razglednicama (koautorstvo) (2007) i druge.

Za vanrednog člana Crnogorske akademije nauka i umjetnosti izabran je 28. oktobra 1988. a za redovnog člana 19. novembra 1993. godine.

Bonus video: