VEČERAS OTVARANJE CRNOGORSKOG PAVILJONA NA BIJENALU ARHITEKTURE

Stjepčević: Jako je teško ući u priču o solani i ispričati je toliko čitko i jednostavno

Tema crnogorskog paviljona je Projekat solana Ulcinj, koja odgovara na temu Bijenala: "Izvještavanje sa fronta"
358 pregleda 1 komentar(a)
Marko Stjepčević, Nemanja Milićević, Foto: Privatna arhiva
Marko Stjepčević, Nemanja Milićević, Foto: Privatna arhiva
Ažurirano: 27.05.2016. 06:10h

Otvaranje crnogorskog paviljona na XV Bijenalu arhitekture biće održano večeras u Palazzo Malipiero u Veneciji u 19 sati. Tema crnogorskog paviljona je Projekat solana Ulcinj, koja odgovara na temu Bijenala 2016. godine “Izvještavanje sa fronta“. Njome se naglašava značaj pronalaženja simbioze čovjeka i prirode i daju se održivi predlozi u vezi sa budućnošću solane u Ulcinju. Kustosi paviljona, profesor Bart Locma i Katarina Vajnberger iz Inzbruka, sa komesarkom Dijanom Vučinić iz Ministarstva održivog razvoja i turizma, su izabrali autorske timove koji će predstavljati Crnu Goru na ovogodišnjem bijenalu.

Autorski tim iz Crne Gore su Marko Stjepčević i Nemanja Milićević iz Podgorice, a tri međunarodna tima su LAAC iz Inzbruka, LOLA Landscape Architects iz Roterdama i ecoLogicStudio iz Londona. Njihova četiri projekta će biti izložena u prostorijama crnogorskog paviljona do 27. novembra 2016. godine. U Veneciji će u nedjelju, 29. maja, biti organizovan simpozijum “Izvještavanje iz Crne Gore“ koji se bavi projektom Solana Ulcinj.

O projektu iza kojeg stoji crnogorski tim, koji će od večeras biti dio crnogorske postavke na XV Venecijanskom bijenalu razgovarali smo sa arhitektom Markom Stjepčevićem.

Možete li nam približiti Vašu postavku u okviru Crnogorskog paviljona na XV Venecijanskom bijenalu arhitekture? Četiri tima povezana ekološkim i ekonomskim faktorima, daju nezavisne odgovore na pitanje o mogućem održivom prostornom scenariju, tj. prostornoj strategiji budućeg razvoja solane?

“Jako je teško ući u priču o solani i ispričati je toliko čitko i jednostavno, da ta instalacija kad bude smještena u okviru jedne od četiri sobe crnogorskog arhitektonskog paviljona. Solana je zaista kompleksno pitanje. Naš rad pokušava da ispita različite probleme i potencijale ovog područja. Čudna je to situacija, na solani je prirodu podstakla industrija, što je jako rijedak slučaj. Bez procesa proizvodnje soli, to jest, bez upumpavanja morske vode u solanu, biodiverzitet ekosistema postaje ugrožen. Naša instalacija stavlja do znanja posjetiocima paviljona, da tamo negdje, neko u nasljeđe dobija tu krhku i lomljivu strukturu kakva je zapravo solana. Neophodno je balansirati i omogućiti solani finansijsku održivost, kako bi ona zaposlila radnike i omogućila da ekosistem solane ne nestane. Osnovni prijedlog je uvezati okolinu i solanu. Napraviti spregu i razmjenu.”

Koliko su Vam bliski izrazi i poetike međunarodnih predstavnika u okviru Crnogorskog paviljona?

“Mislim da je ta razlika u pristupu solani osnovna između internacionalnih timova u solani i nas, crnogorskog tima. Oni solani prilaze ili zaista globalno, satelitom, ili sa opremom za različita ispitivanja ekosistema i sl. Mi razmišljamo lokalno. Od toga što imamo. Misleći da je to ono što je održivo.”

Strani timovi su javnosti bili poznati još početkom godine, a odluka da će Vaš tim predstavljati Crnu Goru saopštena je tek šestog maja. Koliko je i da li je takva odluka uticala na Vaš projekat?

“Ne volim kad se neko žali, pogotovo ne javno. Istina je da je vrijeme za proizvodnju cijele postavke, crnogorskom timu, bilo gotovo nevjerovatno za tako kratko vrijeme. Naša postavka je zbog dinamike bijenala, nastala za šest dana. Ali što je, tu je.”

Aktuelna crnogorska tema “Solana Ulcinj” - opterećena je brojnim konfliktima (lokalnog i globalnog, prirode i kulture, turizma i održivosti, ekonomske i socijalne prirode). Koje ste prostorne strategije ponudili svojim projektom, koje bi mogle rezultirati novom sintezom za ovakve sukobe?

“Mi smo pokušali postaviti stvari u tri glavne teme: finansijska održivost, infrastruktura i sigurnost ekosistema, kao i upravljanje vodama. Sve teme se bave održvošću na različite načine. Ljepota ovog rada je u tome što bi on mogao biti fazno i djelimično realizovan i da bi i kao takav funkcionisao. Nije naše, arhitektonsko, da odredimo kompletan put kojim solana treba ići, niti imamo čarobni štapić. Naše je postaviti put, povući neki okidač da se nekadašnji krug održivosti solane ponovo pokrene, a stvari će se u odnosu na kontekst same razvijati.”

“Izvještavanje s fronta” je tema ovogodišnjeg Bijenala koju je postavio umjetnički direktor, čileanski arhitekta Alehandro Aravena. Kako ste u svom istraživanju prihvatili ovogodišnju temu i do kakvih Vas je odgovora, saznanja, pogleda, dovela?

“Znajući čime se bavi Alehandro Aravena, ovako nešto se dalo i pretpostaviti. On je čovjek koji smatra da je najbitnije pronaći prava pitanja u nekom problemu, zadatku, frontu ako hoćete, kako bi na njih pokušali dati što jednostavnije odgovore. Samo jednostavnost rješava. Mi pokušavamo pijacom riješiti pitanje solane. Ogromne solane. Zvuči jednostavno, zar ne?”

Preporučujemo za Vas