OSOBA KOJA PATI OD DEPRESIJE TREBA VAŠE RAZUMIJEVANJE:

Prepoznajte depresiju i reagujte

Veoma često se depresija desi ljudima koji nisu u životu doživjeli neku ogromnu tugu, a svakako je tuga nešto što u većoj ili manjoj mjeri svi doživljavamo svakog dana. Stres može biti okidač za depresiju, ali ni on ne igra tako veliku ulogu
467 pregleda 9 komentar(a)
depresija, Foto: Shutterstock.com
depresija, Foto: Shutterstock.com
Ažurirano: 05.05.2016. 05:42h

Priču o depresiji neću namijeniti onima koji od nje boluju, za njih čuvam svoju ordinaciju. Namijeniću je, pak, onima čiji se neko sa njom bori. Onima koji misle da je njihov brat/majka/supruga/prijatelj lijen/a, zato što često spava... Onima koji misle da je njihov voljeni/a izgubio interes za njih, jer ne želi više da razgovara, izlazi... Onima koji nisu dobro čuli osjećanja svojih bližnjih i ne shvataju da je depresija bolest koja se može liječiti i izliječiti.

Depresija nije isto što i tuga

Veoma često se depresija desi ljudima koji nisu u životu doživjeli neku ogromnu tugu, a svakako je tuga nešto što u većoj ili manjoj mjeri svi doživljavamo svakog dana. Stres može biti okidač za depresiju, ali ni on ne igra tako veliku ulogu. Jednostavno, u mozgu se dese hemijski procesi koje je teško razumjeti. Ali, veoma je važno razlikovati depresiju od tuge - osjećaj tuge je često simptom depresije, ali nije isto što i depresija. Tuga može da bude prolazna i ona nastaje taloženjem loših životnih iskustava i jakih osjećanja, ali dolazi i odlazi. Depresija je, pak, hronično stanje. Duboka tuga koju osjećaju depresivni ljudi ne nestaje tek tako. Oni se osjećaju prazno, apatično, anksiozno i napeto, što im znatno otežava život.

Nema zadovoljstava

Depresija može da utiče i na najmanje užitke u životu. Sve zabavne aktivnosti, kojima ste se nekada radovali, se čine manje zabavnima kada patite od depresije. Sve je to uzrokovano manjkom interesa, pogoršanjem fizičkih simptoma i nezadovoljstvom. Zato, osoba koja pati od depresije treba vaše razumijevanje, a ne osudu. Pokušajte da je izvedete napolje, sjetite se šta je ranije voljela, čemu se radovala. Ne prihvatajte odbijanje - za depresivne osobe svaki korak naprijed je veliki, a jako je važno da vam vjeruju i da osjećaju da ste uz njih. Jer, hronični osjećaj usamljenosti je još jedan simptom depresije, koji svemu daje mračniju boju.

Energija-nula

Depresivni ljudi nemaju energije. Kada treba nešto da urade, oni će to odlagati do krajnjih granica, jer zaista ne mogu. I važno je da i vi shvatite da ne mogu. Ne zato što su lijeni, neambiciozni, asocijalni - VEĆ ZATO ŠTO NE MOGU.

Svakodnevne obaveze većina ljudi obavlja rutinski, ali za depresivnu osobu one stvaraju problem. Osobe koje pate od depresije često leže u krevetu, teško im je da ustanu, a ponekad i da obave najbanalnije stvari poput tuširanja ili oblačenja. One gube interes za to kako će izgledati i neće im biti važno kako vi izgledate.

Njihov svijet je bezbojan, osjećanja crna, a budućnost mračna. Pokušajte da razgovarate sa njima, unesite malo vedrine u njihov dan. Biće teško, ali moguće je.

Nedavno sam razgovarao sa snahom jedne pacijentkinje, koja se sva ljuta požalila: 'Strašno koliko je lijena. Da je ne probudim, spavala bi deset sati'. Objasnio sam joj da je to simptom njene BOLESTI, ali ona je nastavila: 'Ne mogu da vjerujem da neko može toliko da spava'. Ne budite takvi, shvatite depresiju.

Fizički simptomi

Tačno je da se problemom depresije bave psiholozi, ali ona se često manifestuje fizičkim nelagodnostima. To je najčešće glavobolja, vrtoglavica, BOLOVI U LEĐIMA, koje nikada sa depresijom ne biste povezali. U nekim periodima bolesti može doći do nesanice, praćene mračnim mislima, bolovima u mišićima koji su često rezultat konstantne napetosti, bolovima u grudima.

Tu su i stalne promjene apetita, pa depresivna osoba danas može da jede jako mnogo, a sutra da bukvalno ne može da otvori usta. Problemi sa koncentracijom su takođe veoma česti, zaboravljanje, rasejanost... Depresivne osobe stalno osjećaju nemir, mogu imati košmare, a nedostatak snage pri najmanjim naporima je svakodnevica. One misle negativno o sebi, o cijelom svijetu i ne žele da vam otkriju svoja osjećanja. Morate ih pročitati.

Prepoznavanje

Prepoznavanje depresije od ključnog je značaja. Dešava se da depresivna osoba sama zatraži stručnu pomoć, ali to je rjeđe. Vi, kao neko ko voli nekoga ko je depresivan, morate reagovati. Jer, svaka osoba depresiju doživljava na drugačiji način.

Upravo je zbog toga važna podrška najbližih i njihovo saosjećanje. Simptomi depresije variraju, kao i uzroci nastanka i samo liječenje. S obzirom na to da se depresija manifestuje drugačije kod svake osobe, ovo nije bolest koja dozvoljava ljudima da popiju pilulu i sjutra se osjete bolje. Antidepresivi su svakako tretman koji propisuju ljekari, ali se mnogi ljudi koji pate od depresije odlučuju za psihoterapiju ili kombinaciju metoda. Većina ljekara, pak, misli da je kombinovanje psihoterapije i antidepresiva nešto što daje najbolje rezultate.

Budite pažljivi

Sve u svemu, važno je da uvijek pratite promjene u ponašanju svojih bližnjih. To pokazuje vašu ljubav i brigu, a pravovremeno reagovanje u ovakvim slučajevima može nekome donijeti izgubljeno vrijeme, jer depresija ponekad to svakako jeste - vrijeme našeg života koje nam se u izmaglici negdje gubi.

Razgovor sa ljekarom neophodan

Depresija ne može da se utvrdi laboratorijskim testovima. Takođ, psihijatrija nema uslove da nekim aparatom tačno utvrdi da li je kod nekog prisutna depresija ili ne. Da biste utvrdili da li ste depresivni i koliko ste depresivni, vaš ljekar će vam postavljati pitanja o vašim osjećanjima, njihovom nastanku i razvoju, ali i kako i da li uopšte možete da izađete na kraj sa njima.

Pomoću ovih pitanja, vaš ljekar će sastaviti potpunu istoriju, kada je depresija počela, koliko dugo je trajala, koliko je teška, da li ste je imali prije i kako ste tada tretirani. Ljekar će vas pitati da li ste koristili alkohol ili droge, da li ste ikada razmišljali o smrti i samoubistvu, da li je neko u porodici imao depresiju i kako su oni tretirani.

Procjena će takođe uključiti ispitivanje vašeg psihičkog stanja, utvrđivanje načina na koji razgovarate, kako razmišljate i da li imate oslabljeno pamćenje i koncentraciju jer se to često javlja kod onih koji pate od depresije. Otvorite se i razgovarajte iskreno sa vašim ljekarom. Jedino tako će on imati pravi uvid u vaše psihičko stanje, a to će ubrzo dovesti do načina na koji možete biti izliječeni i opet sa vedrinom gledati na svijet.

Češće muči žene

Depresija je dva puta češća kod žena, ali to ne znači da od nje ne pate i muškarci. Sredovječni muškarci su prošle godine dva puta češće oduzimali sebi život, a većina samoubistava je povezana s depresijom. Muškarci teže priznaju depresiju nego žene. Iako genetska predispozicija može povećati šanse za depresiju, rizik je relativno mali - od 10 do 15%.

Prepoznajte simptome

Tipični znaci depresije su:

  • mračno, tužno raspoloženje
  • gubitak interesovanja za stvari i poslove koji su nam ranije bili prijatni i koje smo voljeli
  • smanjenje energije, koje dovodi do pojačanog umaranja i smanjenja aktivnosti
  • snižena sposobnost koncentracije i pažnje
  • preniska procjena svog stanja i odsustvo sigurnosti u sebe
  • misli o krivici i samookrivljavanje
  • mračno i pesimistično viđenje budućnosti
  • miisli ili radnje koje su povezane sa samoubistvom ili samopovređivanjem
  • poremećaji spavanja, apetita, seksualne želje
  • usporenost ili izrazita užurbanost depresivne osobe
  • bolovi u leđima, mišićima, glavobolja, ili osjećaj da po koži gmižu mravi, da kamen leži na grudima
  • nezainteresovanost za ljude oko sebe, za dešavanja i situaciju u kojoj živimo
  • hronični pesimizam i osjećaj bezizlaznosti
  • samosažaljenje
  • nesanica ili pretjerana količina sna

Nije tako...

Zablude vezane za depresiju

• Depresija će brzo proći sama od sebe, pa liječenje nije potrebno • Depresija je nešto što napada samo slabe i bespomoćne • Promjenom okoline, proći će i depresija • Depresija mora imati uzrok • Depresija je samo u glavi • Depresija je kraj svijeta, niko nam ne može pomoći

Autor je psiholog