"DJELO ZA ORKESTAR BEZ MUZIKE"

"Bolero" Morisa Ravela poslije 88 godina postao javno dobro

Djelo koje su izvodili i najveći dirigenti, Pjer Bulez, Klaudio Abado ili Artutro Toskanini, inspiracija je za mnogo koreografe, među kojima je poznati Moris Bežar
485 pregleda 1 komentar(a)
Moris Ravel, Foto: Youtube screenshot
Moris Ravel, Foto: Youtube screenshot
Ažurirano: 02.05.2016. 12:21h

Jedno od vjerovatno najizvodjenijih djela u svijetu, Bolero Morisa Ravela, prešlo je u javno dobro poslije 88 godina od prvog izvođenja u pariskoj Operi.

"Imamo običaj da kažemo da se u svijetu na svakih deset minuta izvodi Bolero. Pošto to djelo traje 17 minuta, to znači da se stalno sluša u svijetu", izjavio je Frans presu Loran Petižirar, kompozitor i predsjednik francuskog Udruženja autora (Sacem).

Simfonijsko djelo komponovano 1928. godine i prvi put izvedeno 22. novembra u Operi, prvobitno je biča muzika za balet koju je čuvena ruska balerina Ida Rubinštajn naručila od Ravela, njenog prijatelja čiji je ona bila mecena.

Bolero se odmah dopao kritičarima i ubrzo je doživeo planetarni uspjeh, iako se melodija ponavlja u nepromjenjenom laganom ritmu koja zbunjuje ljubitelje muzike. Neki muzički kritičari ipak smatraju to djelo dosadnim.

Djelo je objavljeno prvi put 1929. godine bez koreografije, a njegova prva scenska interpretacija izvedena je godinu dana kasnije.

"To je jednostavno djelo, bez ikakvog pokušaja virtuoznosti", rekao je sam Ravel, dok Petižirar smatra da je to eksperimentalni i precizan komad.

Djelo koje su izvodili i najveći dirigenti, Pjer Bulez, Klaudio Abado ili Artutro Toskanini, inspiracija je za mnogo koreografe, među kojima je poznati Moris Bežar.

Bolero je od 1. maja prešao u javno dobro iako u Francuskoj djela to postaju 70 godina poslije smrti autora. Ravel je umro 1937. godine. Njegovo djelo je jer su autorska prava počev od 1938. bila zaštićena na 70 godina, na šta se dodaje još osam godina.

Ravel (1875-1837) bio je francusko-baskijski kompozitor i pijanista iz perioda impresionizma.

Njegova muzika je suptilna, bogata i oštra. Ravelova klavirska djela "Jeux d'eau", "Miroirs" i "Gaspard de la nuit" zahtjevaju znatnu veštinu od izvođača, a njegove orkestralne kompozicije sadrže veliki raspon tonaliteta i mnogo instrumenata.

Širokoj publici, Ravel je ipak najpoznatiji po Boleru za koji je rekao da je "djelo za orkestar bez muzike".