Uživajte u prirodi, ali uz oprez!

Zima je bila vrlo topla, pa su se krpelji pojavili početkom aprila i već su vrlo aktivni, iako su obično najaktivniji u maju i junu. Zato, ako ste u prirodi u kratkim rukavima, obavezno se nakon šetnje šumom ili radova u vrtu dobro pregledajte
99 pregleda 0 komentar(a)
trava, priroda, Foto: Shutterstock
trava, priroda, Foto: Shutterstock
Ažurirano: 01.05.2016. 18:01h

Zbog izrazito tople zime krpelji su ove godine već aktivni. Zaraženih krpelja je vrlo malo, ali se ipak pregledajte i izvadite ga što prije, upozoravaju epidemiolozi.

Zima je bila vrlo topla, pa su se krpelji pojavili početkom aprila i već su vrlo aktivni, iako su obično najaktivniji u maju i junu. Zato, ako ste u prirodi u kratkim rukavima, obavezno se nakon šetnje šumom ili radova u vrtu dobro pregledajte.

Ipak, ako ste nakon boravka u prirodi na sebi uočili krpelja, ne paničite. Potrebno ga je ukloniti što prije i pratiti mjesto uboda.

U našim krajevima se obično se javljaju krpelji koju mogu prenijeti krpeljni meningoencefalitis i drugu bolest koju uzrokuju krpelji - Lyme boreliozu.

Simptomi liče na grip - visoka temperatura, bolovi u mišićima, glavobolja, mučnine, povraćanja , upućuju na to da se radi o krpeljnome meningitisu ili meningoencefalitisu.

Najaktivniji u maju i junu

U početnim stadijima, dok su još larva i nimfa, pronalaze prvu žrtvu, a obično je to mali sisar. Sišući krv zaražene životinje, nimfa se može zaraziti i kasnije prenijeti virus sljedećoj žrtvi. Sezona krpelja traje od ranog proljeća do kasne jeseni, a poesbno treba biti oprezan u u maju i junu.

Krpelji su veličine između dva i pet milimetar. Nalaze se skriveni u travi te na granama grmlja i drveća. Dok krpelj hoda po tijelu, po nekoliko sati traži pogodno mjesto u koje će zabiti vilicu i nahraniti se krvlju.

Kako bi se prenijela Lyme borelioza, potrebno je da krpelj bude zaboden nekoliko sati, dok je za prenos virusa krpeljnog meningoencefalitisa potrebno puno kraće vrijeme.

Ključno je da ga ne dirate golim rukama. Pažljivo i agano ga pincetom čupajte napolje. Ako ga cimate ili okrećete, glava će ostati u vašem tijelu. Nakon što krpelja uklonite, mjesto uboda premažite antiseptikom. Pratite stanje tijela i moguće simptome zaraze nakon uboda. Nikako ga nemojte čupati noktima.

Krpelje nikako nemojte “gušiti” alkoholom ili paliti šibicom jer će iznenadna smrt prouzrokovati puštanje sadržaja, što u slučaju da su krpelji zaraženi, dovodi do lakšeg prenošenja zaraze.

Pratite svoje stanje 7-14 dana nakon ugriza

Crvenilo na mjestu ugriza sa središnjim bljedilom i opštim simptomima (povišena temperatura, bolovi u mišićima i zglobovima) govore u prilog bolesti Lyme, koja se uspješno liječi antibioticima.

Nikako se ne smije vakcinisati nakon ugriza krpelja. Zaraza se može spriječiti vakcinisanjem prije uboda, što se preporučuje ljudima koji zbog posla borave na otvorenom, šumarima, vojnicima, lovcima, ali i rekreativcima, kamperima, planinarima, i to prije “sezone”.

Bilo toplo ili hladno, obucite duge rukave Izbjegavajte provlačenje i puzanje kroz grmlje, odlaganje odjeće na grmlje ili travu i ležanje na tlu dok ste na izletu u prirodi. Nosite pantalone dugih nogavica, koje obavezno uvucite u čarape, i majice dugih rukava te zatvorenu obuću. Najbolje je da obučete što svjetliju odjeću da lakše uočite krpelja.

Zaštitna sredstva nanose se svakih nekoliko sati

Repelente ili gel sredstva za odbijanje krpelja, koji djeluju i po nekoliko sati, nanesite na otkrivene djelove tijela prema uputstvu proizvođača, i to nekoliko puta tokom izleta, te se pregledajte svaka dva-tri sata.

Samopregled je veoma važan - pregledajte dio po dio tijela

Kada dođete kući s izleta, skinite odjeću i još jedanput detaljno pregledajte dio po dio tijela, posebno područje kose (iza uha, zatiljak, vrat), prepone, pazuhe i pupak, pa se istuširajte.

Bonus video: