Direktorica Miranović se (ne) snalazi u zaštiti baštine

Ako dozvolimo da ključne odluke koje se tiču budućeg urbanog razvoja Glavnoga grada donose investitori - kojima javni interes, po definiciji, ne mora da bude na prvom mjestu - onda ćemo se grdno ogriješiti o Kanu Radević i ostale arhitektice i arhitekte
201 pregleda 0 komentar(a)
Soliter, hotel Podgorica, Foto: Privatna arhiva
Soliter, hotel Podgorica, Foto: Privatna arhiva
Ažurirano: 16.04.2016. 15:41h

Started from the bottom now we're here/ Started from the bottom now my whole team fucking here

Drake, "Started from the Bottom", Nothing Was the Same, (OVO, Aspire, Young Money, Cash Money, Republic, 2013.)

Grupa mladih (i relativno mladih) arhitektica i arhitekata KANA/ Ko ako ne arhitekt? - uputila je 31. decembra davne 2015. godine službeni dopis naslovljen: "Inicijativa za uspostavljanje prethodne zaštite na objektu Hotela "Podgorica" i njegovom okolnom području" Ministarstvu kulture/ Upravi za zaštitu kulturnih dobara (UzZKD)/ pravo na ruke uvaženoj gospođi mr Anastaziji Miranović, direktorici UzZKD.

"Kao grupa stručnih lica, arhitekata i urbanista, a na osnovu neposrednog uvida u trenutno stanje na terenu, raspoloživu dokumentaciju i druge relevantne činjenice," stoji u tekstu Inicijative, "zahtjevamo da se HITNO uspostavi prethodna zaštita na objektu Hotela Podgorica u Podgorici i njegovom okolnom području, radi sprečavanja rizika od njihovog oštećenja, uništenja ili nestanka, jer pouzdano vjerujemo u njihovu kulturnu vrijednost".

Problem je, podsjetiću vas, u činjenici da su negdje sredinom decembra prošle godine krenuli radovi na poslovnom objektu - neboderu od 12 spratova (5.756,8 m2) - koji se ubrzano gradi uz sam Hotel Podgorica za investitora Žarka Burića, "Normal Tours" d.o.o., inače vlasnika Hotela Podgorica - a po projektu arhitektice Sonje Radović Jelovac, Studio Synthesis. Ustanovljavanje predhodne zaštite na objektu Hotela Podgorica podrazumijevalo bi, uz zaštitu, i obustavu radova na pomenutom neboderu.

Dalje u tekstu Inicijative dato je i Obrazloženje:

"Hotel Podgorica sagrađen je prema projektu crnogorske arhitektice Svetlane Kane Radević, 1967. godine. Iste godine nagrađen je Saveznom "Borbinom" nagradom, koja je od sredine šezdesetih do početka devedesetih godina XX vijeka predstavljala najprestižnije arhitektonsko priznanje na prostoru Jugoslavije. Svetlana Kana Radević je najmlađi laureat ove nagrade u njenoj 25-godišnjoj istoriji, i jedini arhitekta iz Crne Gore nagrađen ovim priznanjem".

Tužno je da kao ključnu referencu vezanu za Hotel Podgorica uvijek prvo navodimo tu Nagradu "Borbe" - koja jeste bitna, naravno - ali ta Nagrada nikako ne ukida našu obavezu da se, kao arhitektonska scena sa stanovitim pretenzijama, konačno odredimo prema tom objektu, koji bez sumnje spada u sam vrh arhitektonskog stvaralaštva na tlu CG.

"Supstancijalnu vrijednost Hotela "Podgorica" čini izuzetan spoj modernosti i prefinjenog odnosa prema prirodnom i istorijskom kontekstu", stoji dalje u tekstu Inicijative. "Objekat je veoma kvalitetno pozicioniran u odnosu na topografiju terena, rijeku Moraču i ostatke srednjevjekovne utvrde Depedogen u Staroj varoši, a utisku jedinstva sa okolinom dodatno doprinosi korišćenje moračkog oblutka na fasadama i u enterijeru (tokom rekonstrukcije hotela 2004. godine, materijalizacija enterijera je promijenjena). Hrabrim otklonom od dogmata radikalnog modernizma, kroz rafinisanu interpretaciju duha mjesta i korišćenje materijala kakav je nađen u prirodi ("as found") Svetlana Radević približava crnogorsku arhitekturu najsavremenijim tendencijama tog vremena, naročito evropskom i japanskom brutalizmu. Poseban kvalitet ovog objekta predstavlja pozicioniranje hotelskih terasa neposredno iznad rijeke Morače, omogućeno hrabrim konstruktivnim rješenjem, što je dragocjen doprinos temi odnosa grada i rijeke u kontekstu urbane morfologije."

I u momentu kad su svi zaboravili na tu Inicijativu Grupe KANA - i kad se niko više nije nadao da će se gospođa mr Miranović udostojiti da odgovori, ne lezi vraže - desilo se čudo. U prošlu srijedu je na adresu Saveza arhitekata Crne Gore (SACG) - Balšića 48 a, Podgorica - sa visokoga mjesta - Crna Gora/ Ministarstvo kulture/ UzZKD - stigao dokument koji je potpisala upravo gospođa mr Miranović i u kojem stoji sljedeće:

"Poštovani,/ Povodom inicijative za uspostavljanje prethodne zaštite Hotela Podgorica, koja je na adresu ovog organa dostavljena 11. januara 2016. godine, obavještavamo vas, da shodno čl. 20 stav 1 i 2 Zakona o zaštiti kulturnih dobara (Sl. list Crne Gore broj 49/10) i drugim propisima kojima se tretira ova oblast (koji su to drugi propisi - baš me zanima? - op.a.), nijesu ispunjeni svi zakonski uslovi za prihvatanje iste".

Eto ti ga sad - gospođi mr Miranović je trebalo tri mjeseca i kusur dana da se udostoji da napiše tih nekoliko redova - koji, u prevodu, kažu da se za Hotel Podgorica ne vjeruje da "pouzdano" ima kulturnu vrijednost, tako da je irelevantno da li postoje rizici od oštećenja, uništenja ili nestanka tog objekta - kao i da lica koja su podnijela inicijativu, tj. predlog, (najvjerovatnije) nijesu dovoljno stručna i stoga nijesu u stanju da izvrše neposredan uvid u stanje dobra (ozbiljno devastiranog 2005. radikalnim intervencijama u interijeru i manjim dijelom na eksterijeru), niti su u stanju da se pozovu na raspoloživu dokumentaciju i druge relevantne činjenice. Posebno treba naglasiti da gospođa mr Miranović nije obrazložila svoju odluku - niko nije ni očekivao od nje bilo kakvo obrazloženje, ako ćemo pravo - što "pouzdano" ukazuje na nivo njenih odnosa sa javnošću - a još pouzdanije na to kako doživljava poziciju na kojoj se trenutno nalazi.

Ali nije sve izgubljeno - još ima nade - burleska se nastavlja. UzZKD je "pokrenula proces izrade elaborata o valaorizaciji kulturnih vrijednosti Hotela Podgorica, čija je izrada u toku".

Dakle, ako je vjerovati gospođi mr Miranović, formirano je stručno tijelo, od najmanje tri člana - članove je imenovala UzZKD - koje bi trebalo da postavi stvari na svoje mjesto. Doduše, nije jasno zašto se UzZKD, odnosno to stručno tijelo, bavi Hotelom Podgorica - kad gospođa mr Miranović ne vjeruje da to jedinstveno arhitektonsko ostvarenje "pouzdano" ima kulturnu vrijednost.

Takođe, nije mi jasno zašto se gospođa mr Miranović obraća SACG, a ne KANA? Bojim se da SACG nema ni kapacitete, a nije ni zainteresovan da se bavi složenim pitanjima poput statusa Hotela Podgorica, kao eventualnog kulturnog dobra. Taj posao pripada KANA, definitivno (ako uzmemo u obzir da se stručnjaci sa Arhitektonskog fakulteta u Podgorici još uvijek nijesu službeno oglasili po pitanju zaštite Hotela Podgorica i inicijative da se obustave radovi na neboderu - niti će se oglašavati do sudnjega dana, kladio bih se).

I ko su članovi tog stručnog tijela iza kojega stoji UzZKD - to me najviše zanima? Ko u CG ima reference da se bavi procjenom Hotela Podgorica u kontekstu te priče o (eventualnim) kulturnim vrijednostima?

"Svjedoci smo čestih horskih lamentiranja o izgubljenom identitetu grada, nehumanoj arhitekturi, promašenim rješenjima", kaže Svetlana Kana Radević, arhitektica, autorka projekta Hotela Podgorica, u razgovoru objavljenom prije 21 godinu (Nataša Nikčević, "Moj koncept"; Pobjeda, subota, 23. jul 1994.).

A zatim postavlja suštinsko pitanje: "Ali kome je to upućeno?".

Upućeno je nama koji grad na ušću Ribnice u Moraču smatramo svojim - ali prvenstveno vama gospođo mr Miranović, kao i svima koji su u poziciji da zaustave radove na neboderu - koji nikome ne služi na čast, a ponajmanje onome ko ga gradi i svima koji su mu pomogli i koji nastavljaju da mu pomažu da u potpunosti ostvari svoj žalosni naum.

Ako dozvolimo da ključne odluke koje se tiču budućeg urbanog razvoja Glavnoga grada donose investitori - kojima javni interes, po definiciji, ne mora da bude na prvom mjestu - onda ćemo se grdno ogriješiti o Kanu Radević i ostale arhitektice i arhitekte koji više nisu među nama - o ljude koji su sanjali snove o Podgorici koja bi nas učinjela ponosnima, samo da smo umjeli da shvatimo i prihvatimo te puste snove.

"Ako ne poštujemo našu prošlost, gubimo našu budućnost", kaže Hundertvaser. "Ako uništimo naše korijene, nećemo moći da rastemo".

Bonus video: