Uspjeli smo da za 44 godine smanjimo populaciju divljih životinja za 60 odsto

U izvještaju se navodi da čak 20 odsto ptica koje dio svog života provode u vodi, imaju plastični otpad u svojim stomacima, a taj procenat je 1960. godine iznosio samo pet odsto, dok je 50 odsto korala nestalo u posljednje tri decenije
144 pregleda 1 komentar(a)
životinje, Foto: Shutterstock.com
životinje, Foto: Shutterstock.com
Ažurirano: 30.10.2018. 10:23h

Svjetska populacija divljih životinja se smanjila za 60 odsto u samo četiri decenije kao uzrok ubrzane zagađenosti, sječe šuma, klimatskih promjena i ostalih faktora nastalih ljudskom nemarnošću koji su doveli do nevjerovatne krize, stoji u izvještaju Svjetski fond za zaštitu prirode (WWF).

Ukupan broj od skoro 4.000 vrsta ptica, riba, reptila i amfibijskih vrsta opada izuzetno brzo u periodu od 1974. do 2014. godine, piše u izvještaju Living Planeta za 2018. godinu.

Trenutni tempo izumiranja vrsta je hiljadu puta brži od kad je ljudski faktor umiješan u ekosistem planete, prenosi CNN.

Razmjera površine planete koja neće biti uništena ljudskim faktorom je predviđena da padne sa četvrtine na desetinu do 2050. godine uslijed širenja populacije, lova, zagađenja, bolesti i klimatskih promjena.

Upozorava se da trenutni napori da se sačuva prirodni svijet ne održavaju korak sa destrukcijom koju prouzrokuje ljudski faktor.

Globalno zagrijavanje stavlja polovinu svjetskih vrsta u ogroman rizik od izumiranja.

"Pričamo o možda 40 godina od sada. To nije ni treptaj oka u poređenju sa istorijom naše planete", kazao je Marko Lambertini, direktor WWF-a.

"Sada kada imamo moć da kontolišemo i čak oštetimo prirodu, nastavljamo da je iskorišćavamo kao da smo lovci koji su živjeli prije dvadeset hiljada godina, samo što koristimo tehnologiju 21. vijeka. Još uvijek uzimamo prirodu zdravo za gotovo. To mora da prestane", rekao je on.

Izvršna direktorica WWF-a Tanja Stil je dodala da smo "mi smo prva generacija koja zna da uništava planetu i posljednja koja može preduzeti nešto povodom toga".

U izvještaju se navodi da čak 20 odsto ptica koje dio svog života provode u vodi, imaju plastični otpad u svojim stomacima, a taj procenat je 1960. godine iznosio samo pet odsto, dok je 50 odsto korala nestalo u posljednje tri decenije.

Procenat životinjskog svijeta opada rapidno u oblastima Latinske Amerike i Kariba, sa padom od 89 odsto od 1970. godine.

Vrsta koja je ugrožena su i afrički slonovi, čiji se broj u Tanzaniji smanjio za 60 odsto u samo pet godina, od 2009. do 2014. godine, zbog povećanog broja lovokradica.

Procjenjuje se da će broj polarnih medvjeda opasti za 30 odsto do 2050. godine zbog globalnog zagrijavanja, činjeći njihov opstanak skoro nemogućim.

Gorući problem u najviše zagađenim zemljama kao što su Kina i Filipini, gdje stanovnici nemaju potrebnu infrastrukturu za odlaganje plastičnog otpada, zbog čega su prisiljeni da većinu otpada zapale, čime dovode u vazduh gasove koji izazivaju oboljenja poput kancera.

Postoji više ideja kako se nositi sa krizom koja je u porastu. NOAA favorizuje čišćenje plaža i edukaciju stanovništva na lokalnom nivou.

Holandski naučnik Bojan Slat ima ambicioznu viziju i dizajnirao je mašinu koja "jede" otpad i koju namjerava da postavi u dijelu Pacifika koji je najviše zagađen.

Slat vjeruje da može odstraniti 99 odsto otpada u narednih 30 godina.

Naučnici, sa druge strane, predviđaju da će do 2050. godine biti više plastike u okeanu nego ribe..

Britanska producentkinja Džo Rukston i njen tim, proveli su četiri godine dokumentujući kakve efekte ima zagađenje koje plastični otpad prouzrokuje.

Nada se da će dokumentarac promijenit način na koji ljudi gledaju na zagađenje i probuditi im svijest za očuvanjem.

Dokumentarac pokazuje da ugrožene vrste kao što su morske kornjače mogu biti dovede do izumiranja zbog plastičnog otpada.

"Ako želimo svijet za čistim vazduhom i dovoljno hrane za svakoga, trebamo hitne akcije od strane naših lidera i novi globalni dogovor između prirode i ljudi koji će početi kao globalni oporavak planete",rekla je Stil.

"Možemo čuti vrste kako nestaju", kazala je ona.

WWF je urgirao da se postavi cilj ograničenja globalne temperature, koji iznosi dva stepena po Pariškom sporazumu.

"Postoji limit dokle možemo da idemo sa uništavanjem i postoji minimum dijela prirode koji moramo očuvati", rekao je Marko Lambertini, direktor WWF-a.