Dnevna pospanost može značajno da smanji kvalitet života, ali ipak mnogi ljudi ignoršu to stanje.
Naravno, svi smo prošli kroz faze kada smo nekoliko dana bili umorni i pospani nakon večernjeg izlaska, neprospavane noći ili napornog dana, međutim, neki ljudi se s dnevnom pospanošću i kada su uredno spavali proteklih noći.
Nekim osobama može da se čini da bez obzira koliko spavali tokom noći nikako ne mogu da se naspavaju i odmorno provedu naredni dan. Takve osobe imaju problema sa svakodnevnim funkcionisanjem, probleme na poslu, probleme sa društvenim i ljubavnim životom, a ponekad se pospanost manifestuje i ljenošću. Zapravo, pospanost utiče na sve aspekte nečijeg života.
SIMPTOMI POSPANOSTI:
Umor - Pospane osobe često su hronično umorne. Nevažno koliko sna imale osjećaju se i fizički i psihički umorno.
Zaboravnost - Pospane osobe teže se koncentrišu, prisjećaju stvari i generalno, slaba im je pažnja.
Odgađanje - Bez obzira koliko dobro osoba planirala aktivnosti nikad ne uspijeva da obavi sve što je zamislila.
Često spavanje - Osobe koje su pospane tokom dana mogu odspavati po nekoliko puta, posebno vikendom, kako bi se “dobro odmorile”, međutim pravi odmor nikako ne doalzi.
Ne završavanje poslova - Pospane osobe objektivno mogu procijeniti da bi neki posao mogle da završe kod kuće, međutim kod kuće su previše pospane ili umorne da bi to odradile.
Teško buđenje - Pospane osobe češće se prespavati sastanke i dogovore, posebno ako nisu uključile alarm.
UZROCI
Anemija - Osobe s manjkom gvožđa u krvi često postaju letargične i pospane.
Sindromi hroničnog umora - Pospanost i kronični umor blisko su povezani i često nie jasno što je uzrok a što posljedica.
Depresija - Osobe s dijagnostifikovanom depresijom sklone su osjećaju pospanosti.
Genetika - U nekim slučajevima ljudi genetski imaju predispozicije za pospanost. Tada pospanost uzrokuju određeni genetski faktori.
Štitna žlijezda - Nepravilan rad štitne žlijezde može da uzrokuje pospanost.
Neki ljekovi - Osobe koje koriste određene ljekove mogu za nuspojavu da imaju pospanost.
Bubrezi - Osobe s problemima u radu bubrega mogu da okrenu biološki sat, pa noću teško da spavaju, a po danu da osjećaju pospanost.
Loš kvalitet sna - Bez obzira na to koliko noću spavate, ako spavate u lošem okruženju, na lošem krevetu ili slično, možete očekivati dnevnu pospanost.
Sindrom nemirnih nogu - Osobe koje stalno treskaju nogama iz nekog razloga su sklonije pospanosti.
Stere - Osobe koje prolaze kroz stresnu životnu fazu često su pospanije.
Neki tumori - Neki tumori iznutra iscrpljuju organizam, pa prije nego se pojave ostali simptomi, osoba može osjećati hroničnu pospanost i umor.
Nedostatak vitamina - Nedostatak vitamina smanjuje određene funkcije tijela što može da uzrokuje pospanost.
Da biste se riješili dnevne pospanosti trebalo bi da pronađete uzroke. Ljekar može da napravi neke testove da bi se utvrdili mogući uzroci. Ukoliko ste sigurni da pospanost ne uzrokuje neko ozbiljno medicinsko stanje možete ići i metodom eliminacije.
ŠTA POMAŽE KOD POSPANOSTI:
Za početak se zdravo hranite i po potrebi uzmite vitaminske suplemente kako biste bili sigurni da pospanost ne uzrokuje nedostatak vitamina i minerala.
- Ustanite i prošetajte. Kada vas uhvati faza pospanosti izađite napolje i prošetajte desetak minuta kako biste malo “uhvatili vazduha”.
- Odmorite oči. Konstantno gledanje u ekrane računara i mobilnih može da uzrokuje pospanost i umor očiju. Malo se odmaknite od ekrana i gledajte kroz prozor u daljinu.
- Svaka dva sata nešto zdravo gricnite
- Započnite živahan razgovor da biste razbudili um. Razgovarajte s nekim o politici, poslu ili religiji. Ovo nisu teme koje su najbolji izbor, ali najbrže razbuđuju.
- Upalite svjetla. Ili još bolje za radni sto stavite lampu punog spektra.
- Popijte malo vode.
- Redovno vježbajte. Istraživanja su pokazala da je 30-minutna svakodnevna vježba veoma djelotvorna.
Bonus video:
