Ako Leonadro Dikaprio večeras ne dobije Oskara, stići će mu utješna nagrada iz Rusije - stotinjak ljudi iz ruskog grada Jakutska već je doniralo svoje zlato i srebro koje će biti istopljeno i korišćeno u izradi statue čovjeka, koji drži tradicionalni pehar, inače specifičan za Jakutsk. Fanovi iz Sibira na ovaj način žele da iskažu ljubav prema proslavljenom glumcu. Pehar će biti od zlata, dok će statua biti napravljena od srebra. Veličina statue biće određena zavisno od količine srebra koje bude prikupljeno, ali neće biti manja od 30 centimatara.
Imena dobitnika zlatne statuete u brojnim kategorijama već su u kovertama koje će večeras 88. put biti otvorene na glamuroznoj ceremoniji u Dolbi teatru u Los Anđelesu.
U prilično napetoj i na momente neprijatnoj kampanji koja je pratila ovogodišnjeg Oskara - izostanak nominovanih Afroamerikanaca, zbog čega su mnogo zvučna imena iz ove zajednice najavila bojkot manifestacije, reakcije ženskih stvaralaca kojih, takođe, godinama nema u najužem krugu za, na primjer, režiju - Dikaprio i šale na njegov račun (prije će nagradu dobiti medvjed iz filma “Povratnik” (Revenant) nego on ili kompjuterske igrice u kojoj on po crvenom tepihom očajnički juri za Oskarom djeluju relaksirajuće.
Sva predviđanja su krajnje nezahvalna - prošlogodišnji favorit, film “Odrastanje” Ričarda Linklejtera, ostao je bez svih najvažnijih nagrada, pokupio ih je “Birdman” Alehandra Gonzalesa Injaritua. Meksički reditelj i njegov “Povratnik” sa 12 nominacija slovi kao apsolutni favorit ove godine, iako je teško, ali ne i nemoguće sa ovakvim filmom, dvije godine zaredom uzeti sve pozlaćene statuete u najvažnijim kategorijama.
Strukovna udruženja, kritičari i cehovske nagrade u susret Oskaru favorizovali su “Povratnika”, “Pod reflektorom” (Spotlight) i “Prevaru vijeka”(The Big Short). Ne bi trebalo zamemariti ni film “Mad Max: Fury Road”, sa 10 nominacija i mnogo manje naklonosti struke nego pomenuta tri takmaca; na kraju bi oskarovski skor ovog ne pretjerano oskarovskog akcionog ostvarenja mogao biti mnogo bolji nego u slučaju trenutnih favorita. Mada je teško shvatljivo da sjajni Tom Hardi nije nominovan u kategoriji najboljeg glumca u “Mad Maxu”, već za epizodu u “Povratniku”. Ozbiljno je izostankom nominacije zakinuta i njegova partnerka Šarliz Teron, ratnica pobunjenik Imperator Furiosa. Ili, zar ne bi bilo fascinantno vidjeti da film poput ostvarenja “Soba”, sa samo četiri nominacije, iako sve ključne, ostvari uspjeh britanskog filma “Vatrene kočije” iz 1981. godine, koji je izbacio iz sedla sve favorite, osvojio Oskara i za najbolji film, praveći jednu od najvećih pometnji u istoriji najprestižnije filmske nagrade. I to bi se moglo dogoditi.
Film “Spotlight” od svog debija u Veneciji slovi za favorita jer nosi snažnu društvenu poruku baveći se problemom pedofilije u Katoličkoj crkvi u SAD. Kritičari i ključne SAG nagrade, priznanja Američkog udruženja filmskih glumaca svakako mu idu u prilog, kao i BAFTA za scenario. “The Big Short” uspijeva da dočarava sve strahote svjetske ekonomske krize sredstvima urnebesne komedije, ali na kraju ipak ne ostavlja osmijeh na licu, već ozbiljno uznemirava. Ne treba zaboraviti ni “Marsovca” sa Metom Dejmonom u glavnoj ulozi astronauta istraživača, film Ridlija Skota, koji ovaj put nije u trci za Oskara za najbolju režiju.
Hladnoratovska drama smještena u pedesete i rane šezdeste godine prošlog vijeka, “Most špijuna” (The Bridge of Spies) Stivena Spliberga takođe je u trci za najbolji film. Sjajno snimljen film sa odličnim glumačkim ostvarenjima dobio je ukupno šest nominacija, ali ne i za režiju; bolje od Spilberga nije prošao ni glavni glumac Tom Henks, kome je takođe umakla nominacija. Najveće šanse za Oskara ima dobitnik BAFTE Mark Rajlens u kategoriji najboljeg sporednog glumca. Iako je film ocijenjen kao jedno od najzrelijih Spilbegovih ostvarenja, nema velike šanse u kategoriji najboljeg fima - rijetko pobjeđuje ostvarenje čiji režiser nije na listi nominovanih.
“Bruklin” (Brooklyn), skoro savršen film, Sandensov favorit, naprije je 2015. dospio u distribuciju i dobro prošao kroz sezonu predoskarovskih nagrada (BAFTA za najbolji film). Irska imigrantska priča nastala po romanu Kolma Tojbina ima samo tri nomnacije, bez one za režisera Džona Krolija, i tako sigurno ostaje podalje od glavnog priznanja. Glavna glumica Serše Ronan, u ulozi mlade Irkinje nesigurne gdje pripada, sumornom zavičajnom Eniskortiju ili Bruklinu koji mnogo obećava, međutim, zaslužuje nagradu za glavnu žensku ulogu; teško da će joj to poći za rukom pored Bri Larson, koja se za ulogu u “Sobi” (Room) već ovjenčala Zlatnim globusom, SAG nagradom i BAFTOM.
Nominacije su pune iznenađenja i nepravdi - bez nominacije za najbolji film ostala je lezbijska drama “Kerol” (Carol) Toda Hejnsa. Veteranka i dvostruka dobitnica Oskara Kejt Blanšet je, pak, nominovana, ali joj Bri Larson ne ostavlja mnogo prostora.
Prošlogodišnji dobitnik Oskara u glavnoj muškoj kategoriji, Edi Redmejn vraća se ove godine možda još bolje odigranom ulogom Lili Elbe, jedne od prvih transrodnih osoba na svijetu u fim “Dankinja” (The Danish Girl). Edi glumi pored danske glumice i Ališe Vikander, koja ima možda najbolje šanse za Oskara za najbolju žensku sporednu ulogu nakon SAG nagrade u istoj kategoriji.
Bilo je navijanja da se nominacija osigura i filmu “Ratovi zvijezda: Sila se budi” što se nije dogodilo. “Mad Max” i “Ratovi zvijezda” - previše akcije i SF-a za Američku filmsku akademiju.
Glavna bitka vodiće se između dva antipoda, filmova “Spotlight” i “Revenant”; prvog koji je ne toliko veliki koliko nostalgično sjećanje na eru kada su takvi filmovi nastajali i drugog, koji izgleda kao prošlost, ali, u stvari, predstavlja budućnost, ono ka čemu kinematografija ide. To je film ovog trenutka i, možda, budućnosti. Zato će, najvjerovatnije, Injaritu opet pobijediti.
Sve ima svoju cijenu, pa i osvajanje Oskara
Poznate su priče o glumici koja je platila oglase u kojima je zamolila glasače za Oskara da razmisle o njenoj ulozi, kao i ona kad je jednom producentu zabranjeno prisustvovanje dodjeli jer je provodio kampanju protiv suparničkog filma. To su samo dva primjera koji pokazuju kako neki žele da utiču na grupu glasača, tačnije na 6.000 članova žirija koji odlučuje o dobitnicima ove prestižne nagrade, prenosi “Express”.
Procjenjuje se da Holivud na oskarovske kampanje troši od 100 do 500 miliona dolara svake godine, iako o tome niko ne želi javno da govori. No producent i bloger Stiven Falouz je došao do anonimnih podataka prema kojima kampanja za uspješan najbolji film košta oko 10 miliona, s tim da se najviše troši na oglašavanje, medije, talente i publiciste. U sezoni Oskara, studiji agresivno plaćaju oglase kojima podsjećaju glasače na svoje zvijezde i filmske zasluge. Prema nekim procjenama, u ovo doba godine, oglas na naslovnoj strani poznatog časopisa “Holivud riporter” košta do 72.000 dolara, a sličnu cijenu drži i “Varajeti”.
Glumica Melisa Lio 2011. godine, frustrirana činjenicom da se nije pojavljivala u vodećim medijima, sama je platila svoje oglase kako bi promovisala ulogu u filmu „Bokser“. Iako su mnogi s gnušanjem gledali na takvu samopromociju, na kraju je odnijela kući nagradu za najbolju sporednu glumicu. Doduše, još je mračnija strana posla to da je odabrana grupa savjetnika plaćena da određene filmove „ubaci u glave“ članova Akademije. Oni dobijaju između 10.000 i 20.000 dolara po filmu, ali mogu dobiti i dvostruko ili trostruko više ako njihov klijent bude nominovan ili čak osvoji statuu. Članovi Akademije se pozivaju da prisustvuju projekcijama u Los Anđelesu, Njujorku ili Londonu, pa često onde dolaze i same zvijezde. “To su veoma dobro plaćeni publicisti koji poznaju članove Akademije, znaju kako doći do njih i šta vole“, objasnila je holivudska novinarka. Iako je zabranjeno davanje mita, glasači dobijaju brojne poklone i pogodnosti prije službenih nominacija. „Dobio sam knjige o kuvanju i gotovo sve osim prezervativa. To je smiješno“, izjavio je anonimni glasač prije tri godine. Prema službenim pravilima, od 2011. godine je zabranjeno direktno lobiranje putem mejla ili telefona, a nakon objave nominacija, studiji ne smiju održavati projekcije s besplatnim pićem i keteringom - što im je bila omiljena taktika u prošlosti.
Komentari, bili direktno upućeni ili putem društvenih mreža, koji pokušavaju negativno prikazati suparničke filmove su posebno zabranjeni. Pa ipak, sumnja se da su pomenuti savjetnici djelimično krivi za neprekidan niz negativnih priča koje se pojavljuju u medijima neposredno prije dodjele nagrada. Tako smo imali slučajeve da su prije dodjele “procurjele” priče o tome da je “Milioner iz blata” optužen da je zaposlio i malo platio djeci glumcima ili je pak “Zero Dark Thirty” kritikovan zbog toga što nije negativno prikazao mučenje ispitanika. Edmund Helmer, koji se bavi analizom podataka s Fejsbuka, tvrdi da se sve zajedno na kraju ne isplati koliko Holivud misli. Jer, kad se zanemare svi drugi činioci, on procjenjuje da najbolji film na kraju zaradi tek tri miliona dolara više nakon osvajanja nagrade, što je mnogo manje od 14,2 miliona podsticaja koji slijede nakon dobijanja nagrade na Zlatnim globusima. Moguće je da je krivac za to činjenica da Oskari dolaze na kraju sezone, nakon što je većina filmova već neko vrijeme bila prikazana u bioskopima. S druge strane, muški glumci koji osvoje Oskara za najbolju ulogu mogu očekivati povećanje honorara od 3,9 miliona dolara, dok će žene zbog iste časti dobiti “tek“ po 500.000 dolara više, piše BBC.
Ali, na kraju, Oskari i nemaju toliko veze s novcem, jer veliki udio u odlučivanju ima i politika i priznanje koje dobitnici dobiju od svojih kolega. Jer dobitnici automatski dobijaju veće šanse, otvara im se više vrata i dobijaju lično zadovoljstvo, koje na primjer, Leonardo Dikaprio i dalje čeka.
Bonus video:
