Vušurović: U Evropi je nepoznata praksa da država finansira privatne klubove

63 pregleda 2 komentar(a)
Radni sastanak Uprava za mlade i sport, Foto: Dragana Šćepanović
Radni sastanak Uprava za mlade i sport, Foto: Dragana Šćepanović
Ažurirano: 25.02.2016. 16:01h

Sport nije dovoljno prepoznat u budžetima lokalnih samouprava i to se manje više odnosi na sve crnogorske opštine. Takođe, u značajnom broju lokalnih samouprava nema strategije razvoja sporta, ali ni odluka o kriterijumima, prema kojima se raspodjeluju sredstava sportskim organizacijama. To je, između ostalog, istakao v.d. direktora Uprave za mlade i sport Igor Vušurović, na radnom sastanku , koji je u Kolašinu održao sa predstavnicima lokalnih uprava, na temu “Primjena Zakona o sportu u lokalnoj samoupravi“.

„Strategiju razvoja sporta nemaju u Andrijevici, Baru, Beranama, Cetinju, Danilovgradu, Kolašinu, Mojkovcu, Kotoru i Ulcinju. Taj dokument je u pripremi u lokalnim upravama Bijelog Polja i Pljevalja. Pravilnike o kriterijumima za finansiranje sportskih organizacija nemaju čak u pet opština- rekao je Vušurović, napominjući da podatke o stanju sporta na lokalnom nivou i normativnim aktima vezanim za tu oblast, na zahtjev Uprave, od 22 opštine, nije dostavilo čak osam.

Vušurović je kazao da je u Crnoj Gori na snazi praksa nepoznata u Evropi da država, kroz konkurse Uprave, učestvuje u finasiranju, kako je kazao, uglavnom, privatnih sportskih klubova. On smatra da bi to ubuduće trebalo da bude obaveza lokalnih uprava, a da ingerencija Uprave budu nacionalni sportski savezi. Uloga, države, smatra Vušurović, bila bi omogućavanje što boljih uslova za bavljenja sportom kroz podršku infrastrukturnim projektima na lokalnom nivou.

V.d. direktora Uprave za mlade i sport je primijetio da se većina novca data iz lokalnih budžeta za sport, odnosi na podršku fudbalskih klubova. On je apelovao na one koji su u lokalnim upravama zaduženi za sport, da, agilnijim utacajem na izvršnu i zakonodavnu vlast, omoguće što bolju poziciju sporta kada je riječ o raspodjeli sredstava iz opštinskih kasa.

„Imajte na umu da ni jednu opštinu sport nije doveo u dužničku krizu. Izdvajanja za sport najčešće se svode na manje od jednog procenta budžeta”, rekao je on, ističući kao pozitivan izuzetak primjer Budve, gdje je prošle godine u tu svrhu iz opštinske kase izdvojeno čak 1, 3 miona eura.

Vušurović je kazao i da je, nakon zahtjeva za preregistraciju sportskih klubova u januaru, čak 1. 470 organizacija je izbrisano sa spiska sportskih subjekata.

Osvrćući se na svoje dvoipogodišnje iskustvo sportskog inspektora, Branislav Ivanović, pravnik Uprave kazao je da “mnogi crnogorski krovni sportski savezi nijesu poštovali zakon”. Nepoštovanje zakonskih odredbi, smatra on, između ostalog, dovelo je u naravnopravan položaj one sportiste koji nastupaju pojedinačno.

“Svi naši sportisti u pojedinačnim sportovima su amateri, pa više potroši jedan fudbaler nižerazrednog kluba, koji se takmiči u prvoj ligi, na mjesečnom nivou, nego svi naši ateletičari na godišnjem nivou. Ta praksa se prenosi i na lokalni nivo”, kazao je Ivanović.

On je istakao potrebu da, umjesto jednog inspektora, koji kontroliše sve sportske subjekte u državi, kako je sada propisano, u budućnosti bude oformljen inspektorat pri Upravi. Takođe, dobro rješenje bi bilo, smatra on, i kada bi u lokalnim upravama postojao kadar zadužen za inspekcijski nadzor u sportskim organizacijama.

Bonus video: