“Hail, Caesar” braće Koen za početak

Berlinski filmski festival u desetak sekcija uobičajeno prikaže oko 400 filmova, većinom premijera
78 pregleda 1 komentar(a)
Hail, Caesar, Foto: Screenshot (YouTube)
Hail, Caesar, Foto: Screenshot (YouTube)
Ažurirano: 10.02.2016. 17:26h

Filmom “Hail, Caesar” Džoela i Itana Koena, komedijom smještenom u posljednje dane holivudskih “zlatnih godina”, sjutra će biti otvoren Berlinski filmski festival, jedan od najprestižnijih svjetskih festivala na kojem se za nagrade takmiče većinom premijerni naslovi.

Braća Koen su u novom filmu o ludilu u jednom danu velikog filmskog studija, koji se prikazuje izvan konkurencije, okupili zvjezdanu glumačku ekipu, od Džoša Brolina i Džordža Klunija do Skarlet Johanson i Tilde Svinton.

Za Zlatne i Srebrne medvjede 66. Berlinala takmičiće se 18 filmova, pet filmova glavnog programa prikazuje se van konkurencije, a devetnaest su premijere.

Jedan od filmova izvan konkurencije je i novi prijekat Spajka Lija, “Chi-Raq”, što je hip-hoperski naziv za Čikago, s obzirom na to da je u tom gradu od 2001. do 2015. poginulo više od sedam hiljada ljudi. Lijev film je satirična verzija Aristofanove drame “Lizistrata” u kojoj žene pokušavaju da zaustave ulične ratove uskraćivanjem seksa.

Izvan konkurencije se prikazuju i francuski film “Saint Amour” Benoa Delepinea i Gustava Kerverna, opisan kao omaž dobrom vinu i običnom čovjeku, “News from planet Mars” Dominika Mola o čovjeku koji balansira između uloga dobrog oca, prijateljskog bivšeg muža, susretljivog kolege i saosjećajnog brata, i novozelandski “The Patriarch”, porodična drama kojom se Li Tamahori vraća među Maore na rodni Novi Zeland.

U konkurenciji je i bosansko-hercegovački film Danisa Tanovića “Smrt u Sarajevu”, čija je radnja smještena u sarajevski hotel gdje se priprema večera za stotu godišnjicu početka Prvog svjetskog rata.

Za nagrade se takmiče i “Alone in Berlin” Vinsenta Pereza, više puta adaptirana filmska priča o bračnom paru iz Berlina koji se opire nacizmu i Hitleru, njemački film “24 Weeks” An Zohra Berached, snažan portret žene koja se nađe u moralnoj dilemi u kojoj nema jednostavnih rješenja i “Soy Nero” Rafija Pitsa o mladom Meksikancu koji se za američko državljanstvo bori s puškom u ruci na Bliskom istoku.

Američki film “Midnight Special” Džefa Nikolsona, mješavina je naučne fantastike i porodične sage u malom američkom gradu, portugalski “Letters from War” Ive M. Fereira je politički esej prožet intimnim zapisima koje iz Angole supruzi šalje vojni ljekar, dok kanadski “Boris without Beatrice” Denisa Kotea gledaoca vodi u um čovjeka prisiljenog da se suoči sa svojim neuspjesima.

Radnju filma “A Dragon Arrives” Manija Haghighija nose tajanstveni događaji utemeljeni na pravom životu i iranskoj prošlosti, a “A Lullaby to the Sorrowful Mystery” Lava Dijaza podsjeća na Andresa Bonifacia, oca filipinske revolucije protiv španskog kolonijalizma.

Britanski film “Genius” reditelja Majkla Grandidža, smješten je na njujoršku izdavačku scenu iz dvadesetih godina prošlog vijeka, a temelji se na nagrađivanoj biografiji “Max Perkins: Editor of Genius” A. Scota Berga, dok se danski “The Commune” Tomasa Vinterberga prikazuje pokušaj suživota u komuni u sedamdesetim godinama.

Dokumentarac “Fire at Sea”

Francusku kinematografiju predstavljaju i filmovi “Things to Come” Mije Hansen-Lav, portret žene koja se nakon što ju muž napusti suočava s teškim životnim pitanjima i “Being 17” Andrea Tekinea, koji istražuje šta znači odrastati u različitim društvenim okruženjima.

Tuniski film “Hedi” Mohameda Bena Atie prati mladića iz naslova filma koji se pokušava oduprijeti tradiciji i posesivnoj majci, kineski “Crosscurrent” Janga Čaoa kroz politiku i poeziju prikazuje svakodnevicu te zemlje, dok poljski “United States of Love” Tomaša Vasilevskog podsjeća na tranzicione devedesete godine u toj zemlji.

Italijanski dokumentarac “Fire at Sea” Đanfranka Rosija, kroz priču o dvanaestogodišnjaku sa Lampeduze progovara o pitanju izbjeglica kojima je to ostrvo godinama prva stanica na putu do boljeg života, a američki “Zero Days” istaknutog dokumentariste Aleksa Gibnija prikazuje šta se krije iza opasnog kompjuterskog virusa Stuxnet.

Meril Strip na čelu žirija, omaž Bouviju, Rikmanu i Skoli

Na čelu međunarodnoj žirija je slavna Meril Strip , a uz nju će o nagradama odlučivati njemački glumac Lars Eidinger, britanski filmski kritičar Nik Džejms, francuska fotografkinja Brižit Lakomb, britanski glumac Klajv Oven, italijanska glumica Alba Rohvašer i poljska rediteljka Malgoržata Šumovska.

Projekcijom odabranih filmova ovogodišnji Berlinale odaće počast nedavno preminulim umjetnicima koji su obilježili filmsku umjetnost - muzičaru Dejvidu Bouviju, u čijem je životu Berlin imao posebnu ulogu, glumcu Alanu Rikmanu i italijanskom reditelju Etoru Skoli.

Berlinale veću pažnju poklanja i dokumentarnim filmovima - ove godine ih prikazuje ukupno 77. Berlinski filmski festival uobičajeno proda više od 330 hiljada ulaznica i ima oko pola miliona posjetilaca, više od dvadeset hiljada gostiju i oko 3700 akreditovanihnovinara iz osamdesetak zemalja. Godišnji budžet je bio 23 miliina eura, od čega 6,7 miliona dobija od njemačkog Ministarstva kulture i medija.

Svečana dodjela nagrada biće održana 20. februara, kada se prikazuje i pobjednički film.

Bonus video: