OHRABRENJE ZA HIPSTERE

Evo zašto bi trebalo da pustite bradu

U nekoliko posudica, u kojima je uzgajao mikroorganizme, Roberts je uočio da nešto ubija druge bakterije
164 pregleda 6 komentar(a)
Hipsteri, brada, Foto: Shutterstock
Hipsteri, brada, Foto: Shutterstock
Ažurirano: 20.01.2016. 13:39h

Najnovija istraživanja pokazuju da je moguće proizvesti novi antibiotik zahvaljujući mikroorganizmima koji se nalaze u bradi.

U posljednje vrijeme poznate ličnosti širom svijeta nose duge brade, a više nije rijetkost sresti mladiće duge brade na ulicama.

Trend se, naravno, našao na meti kritika i to ne samo zbog izgleda. Pojedinci, tvrde da su brade plodno tle za razvijanje brojnih štetnih organizama.

Ljudima koji osjećaju iracionalan strah zbog brade, poznati i kao pogonofobi, nedavno su potvrđeni strahovi. Studija izvedena u Novom Meksiku u SAD-u, rađena na nasumičnim uzorcima brada, pokazala je da su pronađeni tragovi bakterija koje se obično nalaze u izmetu.

Međutim, kasnija ozbiljnija istraživanja, koja je sprovodila jedna američka bolnica, rezultirala su potpuno suprotnim zaključcima.

Prema ovoj studiji koja je objavljena u časopisu o bolničkim infekcijama, analizirana su lica 408 zaposlenih, sa i bez brade. Istraživači su se iznenadili kada su otkrili da obrijani muškarci imaju više šansi da nose nešto nepoželjno na licu, u odnosu na bradate.

Grupa obrijanih muškaraca pokazala je da ima, više nego tri puta, veću šansu za skrivanje vrste mikroorganizma, poznate kao zlatni stafilokok otporan na meticilin. Zlatni stafilokok je zaslužan za brojne bolničke infekcije, zbog svoje otpornosti na poznate antibiotike.

Sa željom da provjere da li su brade zaslužne za odbranu od ovih mikroorganizama, mikrobiolog Adam Roberts sa University College London, pokušao je da uzgaja bakterije pronađene na nekoliko uzoraka brada.

BBC prenosi da je uspio da razvije preko 100 različitih bakterija, uključujući i onu koja se najčešće nalazi u tankom crijevu. Roberts je, međutim, objasnio da to ne znači da je iz izmeta. Tvrdi da su takvi nalazi normalni i da nema razloga za brigu.

Daleko zanimljivije, je što je u nekoliko posudica u kojima je uzgajao mikroorganizme uočio da nešto ubija druge bakterije, a posumnjao je da je u pitanju mikrob.

Na isti način je otkriven i penicilin, kada je Aleksandar Fleming otkrio da spore gljive ubijaju bakterije koje je uzgajao.

U borbi za za hranu, resurse i prostor, mikroorganizmi su razvili oružje poznato kao – antibiotik.

Roberts je tihog ubicu identifikovao kao Staphilococcus epidermidis. Mikroorganizam je testiran protiv oblika, izuzetno otporne vrste, ešerihije koli, nakon čega je ozloglašena bakterija bila uništena.

Prepreku u razvijanju novog antibiotika predstavlja njihovo izuzetno skupo i mukotrpno testiranje. Zbog toga se mogući novi antibiotik, proizveden zahvaljujući bradama, neće naći uskoro u upotrebi. Ipak, Roberts ozbiljno traži zamjenu za stare antibiotike, na koje brojne bakterije postaju imune, zbog čega umre najmanje 700.000 ljudi godišnje.