IZ SPECIJALNOG TUŽILAŠTVA BRANE SPORAZUM O PRIZNANJU KRIVICE

Nagodba Marovića sa Katnićem ne čuva ukradeno

Uprkos negativnim reakcijama javnosti na sporazum sa Milošem Marovićem, u tužilaštvu smatraju da su napravili dobar posao
55 pregleda 86 komentar(a)
Miloš Marović, Foto: Savo Prelević
Miloš Marović, Foto: Savo Prelević
Ažurirano: 10.01.2016. 07:33h

Miloš Marović neće moći da zadrži imovinu za koju ne bude mogao da dokaže da je stekao zakonito, iako se nagodio sa tužilaštvom da prizna krivicu, plati 380 hiljada eura i odleži godinu u zatvoru, potvrdilo je „Vijestima“ više sagovornika iz specijalnog tužilaštva.

To važi za njegove nekretnine, novac na računima, automobile, jahte i druge vrijedne pokretne stvari ako ih nije legalno zaradio. Isti je slučaj i za imovinu svih ostalih osumnjičenih u budvanskim i drugim predmetima pred specijalnim tužilaštvom koji se eventualno nagode i priznaju krivicu u zamjenu za blažu zatvorsku kaznu ili budu osuđeni u redovnom postupku.

U okviru finansijske istrage koju tužilaštvo sprovodi utvrđuje se imovina Marovića i ostalih i sve za šta se dokaže da je nezakonito stečeno biće im trajno oduzeto i vraćeno u budžet države, tvrde sagovornici “Vijesti”.

Uprkos negativnim reakcijama javnosti na sporazum sa Milošem Marovićem, u tužilaštvu smatraju da su napravili dobar posao.

„Nije mala stvar da Miloš Marović prizna krivicu i prizna da je član kriminalne organizacije. To nikako ne znači da će zadržati imovinu koju je kao član te organizacije stekao. Ni on, ni niko iz te organizacije. Sve za šta se dokaže da je nezakonito stečeno, biće trajno oduzeto“, rekao je jedan izvor iz tužilaštva.

U Tužilaštvu smatraju da je sporazum o priznanju krivice bolja opcija po državu od dugotrajnog suđenja.

U Crnoj Gori do sada nema nijedne pravosnažne presude u slučajevima korupcije na visokom nivou a neka suđenja, na primjer u predmetu “Zavala” traju već pet godina. U slučaju nagodbe, objasnili su, do pravosnažne presude se dolazi brzo i nezakonito stečena imovina se može brže vratiti u državnu kasu.

„To je za tužilaštvo prihvatljivije u odnosu na suđenje, koja traju godinama. Imaćemo brzo pravosnažnu presudu za (Marovića) možda i za još nekoga. Finansijska istraga se vodi tokom cijelog krivičnog postupka, a nakon pravosnažnosti presude, kada se oglasi krivim, tužilaštvo ima rok od godinu dana da istraži imovinu i utvrdi da li je ona srazmjerna prihodima osuđenog i daje predlog sudu za trajno oduzimanje te imovine. Finansijski stručnjaci imaju dovoljno vremena da utvrde sve u vezi sa imovinom osuđenog. Odmah po izricanju presude on ide u zatvor, osim ako se zbog bolesti ne odloži. Ali zatvor ga čeka. Ništa nije ni oprošteno ni izgubljeno“, objasnili su u Tužilaštvu.

Sagovornici “Vijesti” objašnjavaju da se imovina teško može sakriti i prebaciti na nekog drugog jer postoje zakonski mehanizmi da se to spriječi, otkrije i utvrdi. Finansijskom istragom rukovodi tuzilaštvo a svi državni organi su dužni da postupaju po njihovim zahtjevima jer bi u suprotnom snosili krivičnu odgovornost.

Sud je taj koji odlučuje da li je sporazum sklopljen između tužilaštva i okrivljenog dobar, to jest da li je kazna adekvatna za učinjeno krivično djelo i da li je sporazum pravičan.

„Ukoliko sud procijeni da nije, može da odbije sporazum, ali sud ne može da donosi odluke mimo sporazuma koji je sklopljen i dat mu na odlučivanje“, objasnio je jedan od sagovornika „Vijesti“.

On je objasnio da su kod sporazuma o priznanju krivice zatvorske kazne uvijek blaže, u suprotnom sporazum se ne bi ni pravio jer bi okrivljeni u tom slučaju radije izabrao suđenje gdje bi možda dobio veću kaznu, ali ne bi morao odmah u zatvor.

„Okrivljeni ne bi imao interesa da priznaje krivicu ako bi tim sporazumom dobio visoku zatvorsku kaznu“, kazao je jedan od sagovornika „Vijesti“.

„Okrivljeni ne bi imao interesa da priznaje krivicu ako bi tim sporazumom dobio visoku zatvorsku kaznu“, kazao je jedan od sagovornika „Vijesti“

Sporazum o priznanju krivice je institut predviđen Zakonikom o krivičnom postupku za krivična djela koja se gone po službenoj dužnosti, osim krivičnih djela terorizma i ratnih zločina. Da bi došlo do zaključenja ovog sporazuma potrebno je da osumnjičeni, odnosno okrivljeni u potpunosti i dobrovoljno prizna krivično djelo koje mu se stavlja na teret.

Sporazum o priznanju krivice se može zaključiti prije ili poslije podnošenja optužnice nadležnom sudu, a najkasnije do kraja prvog ročišta za glavni pretres. Postignuti sporazum proizvodi dejstvo ako ga usvoji sud, pri čemu se vodi računa, između ostalog, da je sporazum u skladu sa interesima pravičnosti i da sankcija odgovara svrsi izricanja krivičnih sankcija, a s druge strane i da nijesu povrijeđena prava oštećenog. Takođe, sud će utvrditi da li je okrivljeni svjesno i dobrovoljno priznao krivično djelo, odnosno krivična djela koja su predmet optužbe, da li je priznanje u skladu sa dokazima sadržanim u spisima predmeta.

O sporazumu tužilaštva i Marovića Viši sud bi trebalo da odluči naredne sedmice. O priznanju krivice pregovara i bivši gradonačelnik Budve Lazar Rađenović.

Država se do sada nije proslavila oduzimanjem imovine mafiji

U posljednjem Izvještaju Evropske komisije o Crnoj Gori piše da se finansijske istrage još ne koriste sistematski u slučajevima korupcije i da ni u jednom predmetu korupcije nije naloženo oduzimanje imovine, dok je to u predmetima organizovanog kriminala i pranja novca “ograničeno”. Tako je bilo i u prethodnim izvještajima EK.

”Potrebno je sistematski nalagati zapljenu i oduzimanje imovine u cilju otkrivanja i presijecanja finansijskih tokova kriminalnih mreža. Finansijske istrage i privremeno i trajno oduzimanje imovine su primijenjeni samo u ograničenom broju slučajeva, budući da postoje pravna pitanja koja treba riješiti i da ne postoje znanje i vještine za sprovođenje takvih operacija“, navodi se u Izvještaju Evropske komisije za 2015.

U specijalnom tuzilaštvu kažu da će se sa tim problemom izboriti angažovanjem većeg broja finansijskih stručnjaka i stvaranjem posebnih timova koji će raditi na konkretnim finansijskim istragama.

Do sada je privremeno oduzeta imovina u predmetu koji se vodio protiv Safeta Kalića i članova njegove porodice, koji su prvostepeno oslobođeni optužbi za pranje novca. Ako se ta presuda potvrdi, imovina se mora vratiti Kalićima a država bi pretrpjela znatnu štetu jer bi morala Kalićima da plati i veliku odštetu za izgubljenu dobit.

Preporučujemo za Vas