ROMAN - ORUŽJE U HLADNOM RATU

Operaciju “Živago” nadzirala je CIA

U pogovoru knjige “Afera Živago” piše kako je CIA od početka Hladnog rata u SSSR i Istočnu Evropu ubacila više od 10 miliona knjiga
55 pregleda 0 komentar(a)
Boris Pasternak (Novina), Foto: Blogspot.com
Boris Pasternak (Novina), Foto: Blogspot.com
Ažurirano: 06.01.2016. 07:48h

CIA je objavila ilegalno rusko izdanje “Doktora Živaga”, a agenti su ga dijelili gdje god su stigli. CIA je odigrala ključnu ulogu u dodjeli Nobelove nagrade Pasternaku 1958.

Zna se da Hladni rat nije bio običan već specijalni rat, no tek se s vremenom otkrilo da je Hladni rat zapravo bio i kulturni rat i da je CIA protiv komunističkih zemalja vodila pravu tajnu intelektualnu bitku.

CIA je iz svojih - uglavnom tajnih - izvora izdašno finansirala mnoštvo paravanskih institucija od kojih su najpoznatiji bili Komitet za slobodnu Evropu, Radio Slobodna Evropa, Radio Evropa i Free Europa Press. Manje je poznato da je CIA imala i sopstvenu izdavačku kuću - Bedford Publishing Co. - i da je štampala mnoštvo vlastitog propagandnog, ali i ne samo propagandnog materijala. CIA je zaista neshvatljivim visokim ciframa finansirala fondacije, koncerte, izložbe, naučna istraživanja - sve u fanatičnoj borbi protiv komunizma. CIA je rado angažovala razočarane ljevičare koje je ubrzanim tretmanom preobraćala u antikomuniste, a organizovani antikomunizam bio je pravi pravcati biznis.

U pogovoru knjige “Afera Živago” Peter Finn i Petra Couvée pišu kako je CIA od početka Hladnog rata u SSSR i istočnu Evropu rasparčala više od deset miliona knjiga i časopisa i da je knjiga tada bila tretirana kao moćno borbeno oružje: knjige je CIA krijumčarila na Istok brodovima i željeznicom, darovala sovjetskim turistima, dužnosnicima i studentima na proputovanju - i taj intelektualni rat potrajao je sve do kraja 1991.

Knjige je CIA krijumčarila na Istok brodovima i željeznicom, darovala sovjetskim turistima, funkcionerima i studentima na proputovanju

Operacija Živago, po autorima ove knjige, poseban je slučaj jer se radilo o prvom pokušaju da se jedan nov - i to vrijedan naslov - pretvori u oružje u političkom ratu. Operaciju Živago nadzirao je vrh CIA na čelu sa Allenom Dullesom. Oni su naprosto odlučili da iskoriste bezrazložnu bezobzirnost sovjetske vlasti prema Pasternaku - “To je bio zlatni rudnik koji je trebalo iskoristiti”, zapisao je kasnije Dulles i CIA je dakle spretno iskoristila idiotsku paranoju sovjetskog birokratskog režima. Roman uopšte nije bio antisovjetski, što je shvatio čak i Hruščov kad je mnogo godina kasnije pročitao roman. Pasternak je rukopis poslao italijanskom izdavaču Feltrinelliju tek kad je izgubio svaku nadu da bi roman mogao u Rusiji biti objavljen.

Italijanski prevod je objavljen 1957, ali oprezni Pasternak nikako nije želio da rusko izdanje izađe prvo u Americi, niti je želio da roman finansira američka vlada, a svakako je želio da izbjegne dodir s ruskim emigrantskim klanovima. Razveselio se kad je saznao da će rusko izdanje objaviti nezavisni holandski izdavač, ali se tada u priču već upetljala CIA i u dogovoru s holandskom tajnom službom objavila ilegalno rusko izdanje koje je dijelila u Vatikanskom paviljonu na Svjetskoj izložbi u Briselu 1958. na kojoj je SSSR bio jedan od glavnih izlagača i koju je posjetilo hiljade sovjetskih građana.

Kasnije je CIA doštampala devet hiljada primjeraka minijaturnog izdanja koje su agenti dijelili gdje god su stigli. Pasternaku se 1958. nebo srušilo na glavu i u SSSR-u je doživio strahoviti javni linč, ali slomila ga je zapravo spoznaja da je “Doktor Živago” postao hladnoratovsko propagandno oružje. To nije kraj priče: CIA je odigrala ključnu ulogu u dodjeli Nobelove nagrade Pasternaku 1958. Pasternak je naslućivao da bi mu Nobel mogao još samo zakomplikovati život i Švedskoj akademiji je slao apel da odgode dodjelu nagrade za barem godinu dana, ali ni CIA ni Švedska akademija nisu imali sluha za njegove molbe, a linč koji je nastao nakon Nobela naprosto se nije dao izdržati i Pasternak se ubrzo razbolio i umro.

Temeljno istraženo intrigantno štivo, sa mnoštvom detalja

“Afera Živago” je intrigantno štivo, temeljno istraženo, s mnoštvom zanimljivih podataka o Pasternakovom privatnom i književnom životu, ali i divljoj sovjetskoj književnoj sceni koju krase bjesomučni međusobni progoni, cinkarenje, izdaje, laži i licemjerje.

Malo je smiješno, doduše, što CIA u “Aferi Živago” ispada klub ljubitelja lijepe književnosti čiji članovi obožavaju Džojsa, Dostojevskog, Hemingveja, Tolstoja i Nabokova i još se srčano bore za demokratske vrijednosti.

Sumnjičavom čitaocu dobra je preporuka knjiga Francis Stonor Saunders “The Cultural Cold World - The CIA and the World of Arts and Letters” gdje je slika CIA potpuno drukčija. Sam Pasternak na kraju ipak nije zažalio što je za života objavio “Doktora Živaga”.

Taj ga je roman pretvorio u bogataša, ali to bogatstvo on nije vidio niti je doživio da u njemu barem malo uživa.

jutarnji.hr

Preporučujemo za Vas