BOJIĆ REAGOVAO NA TEKST O OPTUŽNOM PREDLOGU

Ko još odgovara zbog psovke?

Bojić najavio da će se na suđenju razotkriti prava istina
90 pregleda 11 komentar(a)
Vladan Bojić, Mivoje Katnić, Foto: Arhiva Vijesti
Vladan Bojić, Mivoje Katnić, Foto: Arhiva Vijesti
Ažurirano: 11.12.2015. 11:29h

Advokat Vladan Bojić reagovao je na tekst u kome se citira optužni predlog protiv njega pokrenut zbog sumnje da je počinio krivično djelo povreda tajnosti postupka, a koji je objavljen na sajtu Tužilaštva.

"Vijesti" njegov odgovor prenose u cjelini:

"Optužnim predlogom stavljeno mi je na teret djelo povrede tajnosti postupka iz čl. 391 st.1 ZKP, jer sam obavljao povjerljive i privatne razgovore sa svojim vlastodavcem (a nisam smio), što je besmislica. Ovdje se ne može raditi o krivičnom djelu, budući da se za njegovo postojanje zahtjeva 'neovlašćeno' otkrivanje onoga što je saznato u postupku, a zaključeni ugovor o punomoćstvu advokatu daje ne samo ovlašćenje već i dužnost da svog klijenta obavještava o svim relevantnim činjenicama u postupku. Radi se o tome da je u konkretnom isključena protivpravnost, jer punomoćje advokatu nameće dužnost da sve podatke oda klijentu, pa se ne može ni kolokvijalno govoriti o neovlašćenom otkrivanju. Pri tom krajnje je irelevantno što uredan ugovor i punomoćje imam sa suprugom okrivljenog koji je u pritvoru, jer po ZKP-u ona spada u zakonom ograničen, ali nesporan krug ovlašćenih lica za angažovanje branioca okrivljenom. Krivično djelo bi eventualno postojalo kada bi klijent povjerljive podatke iznio u javnost, ali ni to se nikako ne bi moglo pripisati u odgovornost advokatu.

Što je najvažnije 'curenje' nijedne činjenice i vrednosnog suda o licima i procesu iz svih tih tajno prisluškivanih razgovora, nije nigdje i nikada izašla u javnost i medije i samim time - nije ni za milimetar poremetilo bilo kakve i kolike zaštićene interese istrage i krivičnog postupka. Zloupotrebu prava prijavljivača i autora optužnog predloga se ogleda što je - pored razgovora koji su po njemu predmet povrede tajnosti postupka, uvrstilo u činjenični opis optužnog predloga - i jednu generalnu nesubjektizovanu p au šalnu psovku i dva vrednosna mišljenja - što sve nema nikakve smislene veze sa djelom povredom tajnosti postupka čl.391 st.1 ZKP. Očito je autoru bilo teško da uobliči misaone procese. Tu leži teška zloupotreba prava, jer je prijavljivač i autor optužnog predloga izvukao iz jednog zakonom zastićenog, povjerljivog, intimnog i privatnog razgovora 'stvari' koje nemaju nikakve veze sa povredom tajnosti postupka.

Kakve veze ima moj vrednosni sud, tačan ili pogrešan, da je neko uličar ili bitanga, sa povredom tajnosti postupka? I to nije rečeno javno i medijima nego izvučeno prisluškivanjem razgovora? Ko je još za tajno prisluškivanu psovku odgovarao od komunističkih vremena do danas? Smiju li danas ljudi u Crnoj Gori slobodno misliti, saopštavatimisli, mišljenja, ocjene i vrednosne sudove, jedni drugima, pa i tajno psovati koga hoće i smiju li zato biti kažnjavani i najzad medijski stigmatizovani? To vraća crnogorsko društvo u zla špijunska vremena a tajno išpijunirani završavali po raznoraznim otocima.

Sloboda posjedovanja sopstvenog mišljenja je preduslov za druge slobode koje garantuje čl.10 EK i uživa apsolutnu zaštitu u smislu da se na nju ne mogu primijeniti moguća ograničenja. Bilo kakva ograničenja za ovo pravo neće biti u skladu s prirodom demokratskog društva. Štaviše, vrednosni sudovi, užvaju posebnu zaštitu kao zahtjev pluralizma mišljenja, jer su od suštinskog značaja za demokratsko društvo. Miješanje dijela optužnog predloga u vrednosne sudove je nelegitimno i nelegalno, jer se time grubo krši tajnost prepiske i telefonskih razgovora iz čl. 42 US CG, istodobno nipodaštava sloboda misli proklamovana čl. 46 US CG.

Svaka norma konvencijskog prava, sve važeće obavezujuće domicilne regulative energično to sankcionišu. Sadržaj razgovora je otkrio javnosti glavom i bradom niko drugi nego GST u emisiji TV Vijesti 'Načisto', vođen isključivo ličnim razlozima, uvrijeđenošću lične naravi i zaštitnički zbog velikih prijateljstava s druga dva pomenuta lica. Umećući u tekst optužnog predloga i plasiranjem u javnost 'stvari' koje nemaju blage veze sa optužnim predlogom, GST je povrijedio pravo na privatnost i duboko zadro u kršenje prava ličnosti.

Na kraju, imao sam, kao i sva javnost razloge za osnov sumnji da postoji jako tijesna ekskluzivistička veza između GST i medijskog koncerna 'Vijesti', a sada sam mišljenja da je koncern 'Vijesti' u stvari neformalni, ali stvarni neraskidivi i integralni dio Specijalnog državnog tužilastva. Svaki tajni podatak koji je do sada objavljen, objavljen je u 'Vijestima', svaka povjerljiva informacija, najava hapšenja, svaki iskaz svjedoka saradnika - iz dana u dan, pripada 'Vijestima'. Zašto se onda ne otkriva doušnik u SDT, lako je odgonetnuti. Naposletku, sudski proces koji uskoro slijedi će sve rasvijetliti i zakonomjerno staviti tačku, razotkriti istinu i povući granicu popustljivosti advokature pred represivnom silom državnog tužilaštva, policije, suda”, piše u reagovanju Bojića.

Preporučujemo za Vas