Četvrte večeri 15. "Međunarodnog festivala glumca – Nikšić 2018” izvedena je predstava „Ljubavne poze istorije” teatra „Vojdan Černodrinski” iz Prilepa, koju je po tekstu Gorana Stefanovskog režirala Nataša Poplavska.
Profesor Stefanovski je prije tri dana posle kratke i teške bolesti preminuo u 66. godini tako da je veče bilo posvećeno njemu. Ispraćen od nikšićke publike dugim aplauzom, a od glumaca vrhunskim izvođenjem, Stefanovski je, kako je kazao reditelj Goran Bulajić, na okruglom stolu nakon izvedene predstave, “ponovo živ”.
“Ovo je veče izrazito pomiješanih osjećanja. Nisam nikad bio u sličnoj ulozi. Stefanovski je obilježio i makedonsku i jugoslovensku dramu u drugoj polovini 20. i početak ovoga vijeka. Veliki autor i evo već je živ. To može da se desi jedino u pozorištu, nigdje više. Sigurno će negdje u istoriji pozorišta ostati da je u Nikšiću bilo prvo posthumno izvođenje njegovog djela”, kazao je Bulajić i dodao da je Stefanovski ostavio dubok trag i u crnogorskom pozorištu i da su ’80.godina na sceni nacionalnog teatra izvođene dvije njegove predstave- “Let u mjestu” i “Tetovirane duše”.
Nataša Poplavska je istakla da je Stefanovski u sebi nosio poetiku, da je bio ne samo dramski pisac već i pjesnik i da “Leb i sol” izvodi mnoge od njegovih kompozicija.
Trajče Kacarov, dramaturg u štipskom pozorištu, istakao je ritmičnost Stefanovskog koji je, kako je kazao “jedini mogao da ozvuči riječi i da im ritam”.
Glumac Dimitar Gjorgjievski ispričao je da je Stefanovskog upoznao kada je pripremao njegov monolog za prijemni na upis na fakultet, i da je poznati pisac skoro dva sata posvetio njemu, srednjoškolcu. “Tada sam shvatio da što je više čovjek inteligentan i uspješan on je sve skromniji, pristupačniji. Vjerovatno bih mu večeras rekao hvala za sve što je napisao i što mi je pomogao da radim ovo što radim.
Možda da nije bilo njega ne bih se sada zanimao sa glumom”, kazao je Gjorgjievski.
“Kada nas je Goran, prije godinu i po posjetio u Prilepu, rekao nam je: ‘Igrajte kao Kil Bil, budite samuraji, imajte fokus. Mislim da smo večeras bili samuraji”, istakla je Daniela Ivanoska.
I bili su, tako da je jedan od najpoznatijih dramskih pisaca u Makedoniji, ali i u regionu, imao omaž kakav zaslužuje.
“Vidjeli smo totalno pozorište, ansambl predstavu koja je vrlo originalno iznijela jednu globalnu scensku metaforu koja nas se svih tiče. Ovo je predstava perfektne vizuelizacije u opštem smislu, a to je potpuno često preskočen i zapostavljen segment u pozorištu. Mislim da ste vrlo uspjeli u svim segmentima”, kazao je Bulajić.
U predstavi pored Dimitra Gjorgjievskog i Daniele Ivanoske igraju i Igor Trpčeski, Jasmina Micovska Stankoska, Dimitar Crcoroski, Angela Naumoska, Ilija Volčeski, Katerina Čakmakoska Klinčeska, Mihajlo Milenkoski, Nataša Naumoska i Zoran Ivanoski. Izuzetnu scenografiju potpisuje Emil Petrov, kostimografkinja je Roza Trajčeska Ristovska, muziku je uradio Gorazd Čapovski, a dramaturgiju Lidija Mitoska Aleksandrov.
Rediteljka predstave, Nataša Poplavska, podsjetila je da je predstava nastala kada se slavila stogodišnjica Prvog svjetskog rada, da je Stefanovski inspiraciju našao u knjizi Magnusa Hiršvelda i da je praizvedbu imala u Ljubljani.
“U Prilepu se i dalje još uvijek dešava pravo pozorište. Sve rjeđe nalazim ovakve susrete kao sa ovim glumcima, da možemo da se pratimo, da se nekad i dahom osjetimo i promijenimo pravac radnje. To se često dešava meni sa glumcima iz prilepskog pozorišta. Nekako sam bila sigurna da će se desiti pozorište u pravom smislu”, kazala je Poplavska i dodala da je predstava uspjeha ako gledaoci osjete das u dio onoga što se dešava na sceni.
“To se jedino može postići ako se sav glumački talenat iskoristi ili upotrijebi i ako se igramo sa našim talentima, jer pozorište nije ništa drugo nego igra”, kazala je rediteljka.
Prema riječima Kacarova komad “Ljubavne poze istorije” predstavlja predstavu mozaik.
“Mislim da je ovo pun pogodak i da ste na neki način vratili povjerenje da pozorište može da živi i dalje. Ovakve predstave vraćaju nas nazad i daju nam vjeru da pozorište ima svoj izraz, habitus, identitet i da ga treba poštovati”, poručio je Kacarov.
Večeras će na sceni Nikšićkog pozorišta biti izveden Šekspirov komad „Kralj Lir” koji je adaptirao i režirao Diego de Brea, a rađen je u koprodukciji Narodnog pozorišta iz Sarajeva i Festivala MESS.
Scenografiju za predstavu takođe potpisuje reditelj, kostime Blagoj Micevski, a dramaturgiju Džejna Avdić. U predstavi igraju Izudin Bajrović, Sanela Pepeljak, Mediha Musliović, Slaven Vidak, Vedran Đekić i Elma Juković.
Stefanovski je bio jedan od najplodnijih dramskih autora u regionu
Stefanovski je bio jedan od najplodnijih dramskih autora u regionu. Njegovi zapaženi dramski tekstovi se igraju na pozornicama i širom Evrope. Autor je komada "Divlje meso", "Tetovirane duše", "Duplo dno"... U Skoplju je završio Filozofski fakultet, da bi nakon toga došao u Beograd, gdje upisuje dramaturgiju na Akademiji dramskih umetnosti. Tu stiče diplomu magistra. Karijeru je počeo na televiziji, bio je asistent na Filološkom fakultetu u Skoplju, profesor drame u Dramskom pozorištu u Skoplju, član makedonskog PEN, Udruženja književnika, a od 2004. član Akademije. Dva puta je dobijao Sterijinu nagradu. U Veliku Britaniju se preselio početkom devedesetih, a poslednjih godina je živio u Kenterberiju, gde je radio na univerzitetu.
Njegov mlađi brat Vlatko je poznati muzičar.
Galerija
Bonus video:
