Kako je završena istraga o Mićunoviću?

Istraga je pokrenuta 2013. kad je objavljena kopija “službene zabilješke”
461 pregleda 49 komentar(a)
Brano Mićunović, Foto: Luka Zeković
Brano Mićunović, Foto: Luka Zeković
Ažurirano: 30.11.2015. 06:36h

Tužilačka istraga koja je pokrenuta krajem 2013. do danas nije razjasnila da li su istinite navodne optužbe da je bombaške napade na bečićki hotel "Splendid“, iz juna i jula 2005, naručio nikšićki biznismen Branislav Mićunović.

Tužilaštvo nije uspjelo da utvrdi da li je objavljena kopija službene zabilješke nekadašnjeg policijskog inspektora Vukote Kartala u kojoj je to tvrđeno autentična ili se radi o falsifikatu, kako su nakon njenog objavljivanja tvrdili iz Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP).

Zabilješku je Kartal, navodno, napisao 26. jula 2005. i poslao je tadašnjem ministru unutrašnjih poslova Draganu Đuroviću.

Kao glavni organizator napada u zabilješci je označen Mićunović, a kao motiv je naveden dug koji su vlasnici hotela imali prema njemu. Tom prilikom Đurović je, navodno, obaviješten i da je istragu opstruirao tadašnji šef Odjeljenja bezbjednosti Budva Željko Vorotović, koji Kartala navodno upozorio da će biti likvidiran ako bude pominjao Mićunovića.

"Prema izvještaju Osnovnog državnog tužilaštva u Kotoru koji je dostavljen Vrhovnom državnom tužilaštvu obavještavamo Vas da tužilaštvo nije provjeravalo autentičnost "službene zabilješke" V. K., nakon izjašnjenja Ministarstva unutrašnjih poslova, jer se ne može vršiti vještačenje kopije isprave", saopšteno je Centru za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG) iz Vrhovnog državnog tužilaštva (VDT).

O službenoj zabilješci se godinama nije znalo ništa, dok je na svojoj Fejsbuk stranici u decembru 2013. nije objavio Predrag Vučinić, bivši policajac i šef obezbjeđenja direktora "Splendida” Žarka Radulovića. Nakon što je inspektor Kartal razdužen za predmetom “Splendid”, taj slučaj počeo da je istražuje inspektor Slavoljub Šćekić.

Upravo istraga bombaških napada na gradilište „Splendida“, kako je utvrdio sud, glavni je razlog ubistva inspektora Šćekića.

Za inspektorovo ubistvo optuženi su Ljubo Bigović, Saša Boreta (kao nalogodavci - podstrakivači), Ljubo Vujadinović i Milan Čila Šćekić (kao izvršioci), koji su prema posljednjoj presudi osuđeni na ukupno 120 godina zatvora. U presudi se navodi da je Šćekić ubijen jer je vodio istragu o tim bombaškim napadima, za koje su optuženi odgovorni.

Na pitanje CIN-CG šta je epilog istrage pokrenute zbog službene zabilješke iz VDT odgovorili su: "Prema izvještaju koji je VDT dostavljen iz Osnovnog državnog tužilaštva u Kotoru obavještavamo Vas da je u Osnovnom državnom tužilaštvu u Kotoru bio formiran predmet na osnovu spisa dostavljenih od UP CB Budva. Nakon što su prikupljena obavještenja od više lica, kao i izjašnjenje ministra unutrašnjih poslova, utvrđeno je da nema osnova za dalje postupanje tužilaštva”, saopštili su iz VDT.

Upravo istraga bombaških napada na gradilište „Splendida“, kako je utvrdio sud, glavni je razlog ubistva inspektora Šćekića

U toku istrage tužioci su prema izvještaju medija iz 2013. saslušali bivše policajace Vučinića i Kartala. Sa druge strane, osobe koje su pomenute u zabilješci - Vorotović i Mićunović nijesu saslušani. Iz tužilaštva su to objasnili "činjenicom da niko od saslušanih nije potvrdio navode Vučinića, kao ni da on sam nije htio da navede imena osoba od kojih je pribavio predmetnu "Službenu zabiljesku".

Novinari CIN-a CG kontaktirali su Vorotovića, koji nije htio da komentariše navode iz "službene zabilješku" Kartala. Vorotović je nakon policije od 2007. do 2013. godine obavljao funkciju načelnika budvanske Komunane policije.

Za lažno prijavljivanje nastupila zastara

Novinari CIN-CG pitali su tužilaštvo da li je, nakon što je istraga obustavljena, pokrenut postupak protiv bivšeg policajaca Predraga Vučinića za lažno prijavljivanje i falsifikovanje službene zabilješke?

"Osnovno državno tužilaštvo u Kotoru nije pokrenulo postupak protiv P. V. (Vučinića) zbog krivičnog djela - lažno prijavljivanje, jer je ovaj predmet formiran na osnovu novinskog članka, a ne krivične prijave, a za krivično djelo - falsifikovanje isprave s obzirom na vrijeme sačinjavanja - nastupila je zastarjelost krivičnog gonjenja", kazali su iz VDT-a.

Bonus video: