RELIGIJA I MEDICINA

Zašto doktori sada vjeruju da vjera liječi

Starije osobe koje su sebe smatrale religioznim imale su manje zdravstvenih problema i tjelesno su bolje funkcionisale nego nereligiozne
114 pregleda 3 komentar(a)
Dom zdravlja, pacijenti, Foto: Savo Prelević
Dom zdravlja, pacijenti, Foto: Savo Prelević
Ažurirano: 22.11.2015. 13:29h

Religija i medicina su povezane na način koji nije moguće sasvim objasniti, razmrsiti. Tu povezanost ljekari vide s vremena na vrijeme. Nije u pitanju samo organizovana religija koja nekim pacijentima daje snagu. Svako ima duhovnost koja životu daje smisao.

Veza između duha i tijela je vjekovna, ali kao liječenje postala je nauka. Sve do nedavno, ljekari Zapada udaljili su se od duhovnosti i religiozne vjere. Sada zahtjevi pacijenata, zajedno sa naučnim studijima, koje dovode u vezu vjeru s dobrim zdravljem, polako preobraćaju skeptičnu medicinsku zajednicu. Naučni časopisi i mnoge nove knjige prihvataju da razmatraju tu temu. Sve veći broj ljekara prisustvuje skupovima na kojima se raspravlja o vjeri i ozdravljenju.

Talas nedavnih ispitivanja miče zid između crkve i laboratorija. Na primjer, istraživanja pokazuju da ljudi koji odlaze u bogomolje više od jednom nedjeljno, žive u prosjeku sedam godina duže od onih koji uopšte ne idu. Ispitivanja obavljena na medicinskom fakultetu američkog Duke univerziteta su našla da oni ljudi koji nedjeljno odlaze u crkvu, džamiju, hram imaju manju vjerovatnoću da će biti hospitalizovani (iz bilo kojeg razloga), nego oni koji odlaze rjeđe. Ako i budu hospitalizovani, borave u bolnici manje vremena od onih drugih.

Psihijatar Martin Jones, sa Howard univerziteta, koji proučava vezu između vjere i ozdravljenja, kaže: "Potpuno objasniti kako dolazi do pozitivnog učinka duhovnosti na zdravlje nije toliko važno. Isto tako, mi ne razumijemo mehanizam djelovanja mnogih ljekova. Ali znamo, posmatrajući uzrok i učinak, da oni djeluju. Slično tome, mi možemo vidjeti učinke lične duhovne svijesti na konačni rezultat, pa prema tome, zašto je ne koristiti? To je poput placebo dejstva. Zašto on ima učinka? Vjerovanje. To je vrlo snažna snaga."

Međutim, razumljivo, čak i oni doktori koji uključe "duhovnost" u svoju ljekarsku torbu, dopuštaju upotrebu vjere samo kao dodatak medicinskoj njezi i samo ako je pacijent otvoren za razgovor o svom vjerovanju.

Uprkos još uvijek prisutnim debatamah debata o primjeni meditacija i duboko misaonih molitvi u svrhu smirenja misli, postoje dokazi u stručnoj literaturi da stres oštećuje imunološki, odbrambeni sisitem u organizmu.

Stotine istraživačkih studija dokazuju vezu između vjere, pobožnosti i zdravlja. Navešćemo samo neke od rezultata do kojih se došlo u tim istraživanjima. Starije osobe koje su sebe smatrale religioznim imale su manje zdravstvenih problema i tjelesno su bolje funkcionisale nego nereligiozne osobe.

Ispitanici koji isu redovno molili imali su 70 posto manju vjerovatnoću da će oboljeti od srčane koronarne bolesti. Takođe, oni koji su smatrali religiju vrlo važnom i koji su redovno odlazili u crkvu, znatno rjeđe su imali povišeni krvni pritisak, i rjeđe su obolijevali od depresije i anksioznosti. Brojne studije su pokazale da ponavljanje molitve i meditiranje mogu smanjiti psihološki stres, povišeni krvni pritisak, usporiti ritam srčanih otkucaja i disanja, kao i povisiti imunološke, obrambene snage organizma.

Kad se organizmu događa fizičko urušenje, tada je duhovni rast izuzetno velik. Vjera dovodi čovjeka u jedno uravnoteženo stanje kad on više ne osjeća bolest kao teret.

Kulturna i duhovna pitanja, kao i pitanja smrti izašla su na vidjelo kao značajne teme u medicinskoj njezi. Medicinski fakulteti reagovali su na takve zahtjeve društva. Danas već nekih pedesetak medicinskih fakulteta od 125 u SAD, imaju u svojim nastavnim planovima predmete, koji su posvećeni takvim pitanjima. Studenti se podučavaju kako da komuniciraju s bolesnicima, kako brinuti o njima s dušom.

Proces izlječenja može biti u obliku prihvatanja svoje situacije, postupanje sa sobom i drugima na jedan drugi način i zadržavanja osjećaja mira za vrijeme suočenja s patnjom i boli. Vjera je dopuna medicinskog liječenja. Bolest ima fizički temelj, međutim, postoji hijerarhija: fizički nivo, emotivni nivo, intelektualni nivo i duhovni nivo.

U medicinskoj praksi poželjan je pomak od liječenja samo bolesti prema liječenju čitave osobe.

Sigurno, kad je u pitanju bolest, nauka je postigla nevjerovatne uspjehe. U prošlom vijeku je povećana očekivana dužina života za gotovo dvije trećine, uglavnom zahvaljujući nauci.

Prof. Christine Puchalski, internist na George Washington unoverzitetu, kaže: "Nije uvijek i sve samo u nauci. Postoji jedna veza povjerenja, koja može i da se ne pojavi ako se fokusirate samo na nečiji fizički aspekt. A to ne uzima puno vremena; dovoljno je ući u ambulantu otvorenog srca."