Predstavljena knjiga o kulturi svakodnevice Pljevalja ‘30.

Pored autorke, o knjizi su govorili recenzent knjige dr Senka Babović Raspopović, naučni savjetnik u Istorijskom institutu Univerziteta Crne Gore, dr Branko Banović, direktor Zavičajnog muzeja Pljevlja i Velinka Bela Aritonović, profesorica Gimnazije u penziji. Moderator večeri bila je Bojana Radanović
0 komentar(a)
Ljiljana bajčetić, Foto: Goran Malidžan
Ljiljana bajčetić, Foto: Goran Malidžan
Ažurirano: 29.11.2018. 09:38h

Knjiga „Kultura svakodnevice Pljevalja tridesetih godina XX vijeka“, autorke mr Ljiljane Bajčetićpredstavljena je u Sali SO Pljevlja, u sklopu Pljevaljskih novembarskih svečanosti. Knjiga, čiji je izdavač Zavičajni muzej u Pljevljima, zasniva se na magistarskoj tezi, koju je autorka 2017. godine odbranila na Istorijskom institutu Univerziteta Crne Gore.

Pored autorke, o knjizi su govorili recenzent knjige dr Senka Babović Raspopović, naučni savjetnik u Istorijskom institutu Univerziteta Crne Gore, dr Branko Banović, direktor Zavičajnog muzeja Pljevlja i Velinka Bela Aritonović, profesorica Gimnazije u penziji. Moderator večeri bila je Bojana Radanović.

Dr Banović kazao je da je pored naučnog doprinosa razumijevanja načina na koji lokalna zajednica i „običan“ čovjek artikulišu šire državne i društvene promjene, knjiga evocira uspomene na Pljevlja iz perioda u kome je specifični gradski duh ispunjavao gotovo sve pore svakodnevnog života.

„Tridesetih godina XX vijeka dolazi do bitnih promjena u dotadašnjoj državnoj strukturi i ukupnom društvenom životu. Nove ekonomske inicijative, pravne regulative, kulturne, prosvjetne i identitetske politike u službi integracije jugoslovenskog prostora, nužno su nalazile ishodište i u gradskoj svakodnevici. Ipak, svakodnevica u mnogo čemu odolijeva transformaciji i ostaje domen vezan za lolakne uslove. Autorkina analiza usmjerena je na više aspekata svakodnevice Pljevalja: politički, ideološki i socio-ekonomski apsekti gradske; djelovanje kulturno-prosvjetnih institucija; fizički i simbolički apsekti gradskog prostora i identiteta; svakodnevica sa fokusom na javni prostor (korzo, kafane, zabave) i svakodnevica sa fokusom na privatni prostor (porodični život). Pljevlja tridesetih godina prošlog vijeka su Pljevlja kojih se često i rado sjećamo sa nostalgijom“, rekao je Banović.

Bonus video: