U prvih 15 dana oktobra sedam osoba izvršilo je samoubistvo u Nikšiću, što znači da se svakog drugog dana po jedan stanovnik grada pod Trebjesom odlučio na taj korak. Tako su se na samoubistvo 2. oktobra odlučile čak tri osobe.
Prema podacima koje su “Vijestima” dostavili iz policije, od 2010. do 15. oktobra 2015. godine u Nikšiću su 154 osobe izvršile samoubistvo, od čega dvadeset dvoje ove godine.
Primjetan je porast stope samoubistava sa povećanjem godina starosti i blizu 90 odsto osoba koje su u prethodnih šest godina sebi oduzele život, imale su preko 30 godina života.
Iz policijskih podataka jasno je da se na samoubistvo najčešće odlučuju osobe starije od 50 godina i to uglavnom muškarci.
Samo je 2010. godine bio veći broj žena koje su izvršile suicid od broja muškaraca.
Raste broj samoubistava
Sociolog Goran Ćeranić kaže da se radi o socijalnom problemu, iako na prvi pogled samoubistvo izgleda kao isključivo lični čin.
“Tome doprinosi masovnost ove pojave, kao i uzroci i posljedice koje imaju duboko društveni značaj. Činjenica je da samoubistva u Crnoj Gori posljednjih godina postaju sve učestalija i da ta pojava bilježi trend konstantnog rasta. Ako napravimo poređenje sa drugim zemljama, primjećujemo da naše društvo spada u red onih koje možemo okarakterisati kao društva sa visokom stopom suicida”, kazao je Ćeranić.
Prije devedesetih i započetih tranzicijskih procesa, prema riječima Ćeranića, prosječna stopa mortaliteta od suicida iznosila je oko 15 na 100.000 stanovnika, da bi posljednih godina bila konstantno iznad 20.
Taj, kao i podatak da u različitim društvima i različitim kulturama stope samoubistva značajno odstupaju, govore u prilog tome da uzrok rasta suicida treba tražiti u promjeni društvenih okolnosti.
“Sve što se dešavalo na ovom prostoru posljednjih četvrt vijeka, očigledno je stvaralo takav društveni milje koji je pogodovao razvoju mnogih sociopatoloških pojava, pa i samoubistava. Odlike bivšeg sistema stabilnost i sigurnost nestaju, a nesigurnost i neizvjesnost postaju prepoznatljivo obilježje novog društva”, kazao je Ćeranić.
Razvodi, nezaposlenost, stres...
Sve su učestaliji razvodi, radna mjesta su ‘nestabilna’, a nezaposlenost je postala masovna pojava u postsocijalističkom crnogorskom društvu.
“Nezaposlenost, osim što uslovljava lošu socijalno-ekonomsku situaciju doprinosi i smanjivanju socijalnog kontakta i aktivnosti i osjećanja bezvrijednosti, pa samim tim utiče i na povećavanje rizika od suicida. Novonastali društveno-ekonomski kontekst, koji se zasniva isključivo na tržišnim principima, traži od pojedinaca konstantnu borbu i podstiče ga na konkurenciju u svim oblastima života, na šta mnogi, pogotovo stariji ljudi, nijesu spremni. Sve to predstavlja dodatni faktor rizika i stresa”, kazao je Ćeranić.
Tu je, smatra on, i socio-kulturni kontekst koji je pokazao snažnu vezu sa rasprostranjenošću suicida. Raspada se stari sistem vrijednosti, novi još nije uspostavljen, a svakodnevni život se oslobađa okova običaja i tradicije.
“S obzirom na to da vrijednosti predstavljaju ‘životni putokaz’ koji pojedincu signalizira šta se od njega očekuje, u novonastalim okolnostima oni bivaju prepušteni sami sebi, bez jasnog i sigurnog uporišta. Sa popuštanjem tradicionalnih veza u vidu slabljenja porodičnih, prijateljskih, kolegijalnih i drugih oblika socijalnih odnosa, pojedinac biva sve manje integrisan u zajednicu. U takvim uslovima poremećene društvene integracije i opšteg otuđenja ljudi se osjećaju dezorijentisanim, beskorisnim i beznačajnim, što samo uvećava rizik od samoubistva”, smatra Ćeranić. U svijetu godišnje oko 800.000 ljudi izvrši samoubistvo, dnevno čak preko 2.000.
Većina osoba koje izvrše samoubistvo, starija je od 50 godina, a samoubistava je dva puta više među muškarcima, nego ženama.
"Praznog stomaka teško je donositi racionalne odluke"
Iz Demokratske Crna Gora saopštili su da je stopa samoubistva porasla zahvajujući političkom, ekonomskom i moralnom urušavanju sistema u kojem se crnogorsko društvo nalazi.
"Svjedoci smo da ekonomska situacija utiče na povećan broj suicida zato što je praznog stomaka teško promišljati i donositi racionalne odluke u najtežim periodima života”, ocijenili su iz te partije.
Na suicidne misli, kako tvrde, utiču nedovoljni prihodi za zadovoljavanje osnovnih potreba, svakodnevna neizvjesnost u borbi za egzistenciju, kao i sve veći strah za budućnost kod mladih koji nemaju perspektivu.
"Neuspjele privatizacije, porast broja nezaposlenih, višedecenijsko stezanje kaiša, stvaraju godinama akumuliranje dodatnog stresa i osjećaja nesigurnosti što dovodi do rizika izvršavanja samoubistava”, saopštila je članica Glavnog odbora Demokratske Crne Gore Marija Pavićević.
Izlaz iz postojeće situacije, ocijenila je ona, moguć je građenjem i implementacijom strategije socijanog i privrednog razvoja, a državni organi su ti koji moraju biti nosioci uspješnih socijanih promjena koje će doprinijeti blagostanju i očuvanju zdravlja zajednice.
Bonus video:
