Radnici Bokista traže proizvodnju ili raskid ugovora

Socijalni program, koji je u prosjeku vrijedan oko 13,5 hiljada eura, prema informacijama Ministarstva ekonomije, važi do Nove godine
138 pregleda 4 komentar(a)
radnici Boksita, Boksiti, Foto: Svetlana Mandić
radnici Boksita, Boksiti, Foto: Svetlana Mandić
Ažurirano: 24.09.2015. 17:35h

Radnici nikšićkih Rudnika boksita zahtijevaće od Privrednog suda da im omogući da budu zaposleni još nekoliko mjeseci i da u tom periodu novi vlasnik preduzeća, Veselin Pejović, organizuje proizvodnju ili da se povuče i raskine kupoprodajni ugovor. Predstavnik Samostalnog sindikata Boksita, Nikola Žugić, kazao je u ime radnika okupljenih ispred upravne zgrade preduzeća da im je to jedino rješenje i da drugog izlaza nemaju, jer će, ukoliko budu čekali godinu ili dvije na Birou rada, ostati bez otpremnina i posla koji im u tom slučaju niko ne garantuje. Žugić je podsjetio da su radnici u srijedu u Podgorici imali sastanak sa ministrom ekonomije Vladimirom Kavarićem i Pejovićem, koji im je kategorično saopštio da u ovom trenutku nemože da računa na radnike. „Pejović je na pitanje kada će Rudnici boksita početi da rade, odgovorio da ne zna i da ga niko ne može uslovljavati. Kazao je da je dao novac za imovinu kompanije, da je biznismen koji želi da procijeni kada je najbolje da počne i vrati uloženi novac. Kratko nam je kazao da možemo da čekamo ili prihvatimo socijalni program“, saopštio je Žugić.

Predstavnici Sindikata su, prema njegovim riječima, kazao Pejoviću da će odgovoriti na sve njegove zadatke, pošteno raditi i da se proizvodnja na rudokopima može organizovati, ali da traže da budu uposleni i plaćeni za svoj rad. „Ukoliko to ne može, neka se povuče. Naći ćemo investitora koji će sve to da nam obezbijedi. U Ministarstvu ekonomije su nam kazali da nemaju nadležnosti, jer je Pejović kupio imovinu Boksita, a nije se obavezao da zaposli radnike“, naveo je Žugić. Socijalni program, koji je u prosjeku vrijedan oko 13,5 hiljada eura, prema informacijama Ministarstva ekonomije, važi do Nove godine. Radnici Boksita, ukoliko žele, mogu u tom roku da napuste firmu. „Preostaje nam da tražimo i molimo da nam Privredni sud i Ministarstvo ekonomije produži ostanak u Boksitima još dva do tri mjeseca, da vidimo hoće li se postići dogovor sa Pejovićem. Mislim da to nije problem, jer postoji stečajna masa, a za nas mjesečno treba oko 40 hiljada eura da bi primili neto zarade“, rekao je Žugić.

U Boksitima su zaposlena 192 radnika. Žugić je kazao da ne može da prihvatiti da Pejović angažuje neke podizvođače kod kojih bi radnici Boksita bili najamnici, jer su oni rudari koji hoće da rade. Iz Boksita je otišlo 120 radnika, koji su stekli uslov za penziju ili su se prijavili za socijalni program. Njima bi, kako se očekuje, ovih dana trebalo da bude povezan radni staž i isplaćene otpremnine. Žugić je saopštio i da predstavnici radnika nijesu razgovarali sa koncesionarom na rudna nalazišta, jer je, kako tvrdi, očigledno da je riječ o farsi i da je i to u nadležnosti Pejovića.

Iz Boksita je otišlo 120 radnika, koji su stekli uslov za penziju ili su se prijavili za socijalni program

Predstavnik Sindikata radnika, Miomir Čolaković, ponovio je da su radnici odlučni da ne prihvate odlazak na Biro rada 1. oktobra, kako im je ranije bilo najavljeno, i da su obezbijedili investitora spremnog da odmah počne proizvodnju, garantuje prodaju od 300 hiljada tona godišnje i vrati uloženi novac Pejoviću. Na pitanje da li je riječ o vlasniku nikšićkog Neksana, Miodragu Davidoviću, koji je bio spreman da preuzme Boksite i radnike, Čolaković je odgovorio da se radi o drugom investitoru, koji je takođe iz Crne Gore. Jedan od okupljenih radnika, Mladen Đurović, upozorio je da je uprava pokušala da proda zemljište koje pripada Sindikatu i radnicima Boksita. On je saopštio da su radnici ogradili dio zemljišta od oko 1,7 hiljada kvadrata u blizini upravne zgrade, koje može da koristi investitor iz Rožaja za plnairanu gradnju stambenih objekata, a da je ostalo isključivo njihovo vlasništvo sa kojim će oni raspolagati. „Privredni sud i stečajna uprava treba da potvrde da tih preostalih oko 18,6 hiljada kvadratnih metara pripada radnicima. Prva ponuda za prodaju tog zemljište iznosila je 1,7 miliona eura, potom je nuđeno za 800 hiljada, a sada je prodaje za 170 hiljada, što je nedopustivo. Od tog novca navodno su željeli da namire dužnike“, kazao je Đurović.

Bonus video: