ARHITEKTURA: POVODOM JEDNE SKUPŠTINSKE RASPRAVE

Zna znanje ekipa iz MORiT...

Da smo uz ministarska uvjeravanja dobili i realne cifre - nesumnjive pokazatelje pozitivnih rezultata na temelju sličnih odluka u prošlosti - iz mjesta bismo povjerovali
6 komentar(a)
Miločer (novina)
Miločer (novina)
Ažurirano: 22.08.2015. 13:30h

Odsustvo integralnog i pažljivog planiranja je naš najveći problem.  Dijana Vučinić 

Kao arhitekt - a pogotovo kao "neko ko se sa ozbiljnom odgovornošću i velikim naporom zalaže za crnogorsku arhitekturu i prostor" - primjećujem da vam je dosadila priča o Zavali. U redu - napravićemo mali intermezzo - malo ćemo o nastavku devete sjednice Skupštine Crne Gore, pa se opet vraćamo na Guvance - moramo - ima tu još dosta priče. 

Dakle, priznaću da sam 31. jula - odgledao i odslušao dobar dio nastavka devete sjednice prvog redovnog (proljećnjeg) zasijedanja Skupštine Crne Gore u 2015. godini. 

Vidio sam i čuo sasvim dovoljno - možda za nijansu više nego što je trebalo - i sad sam ubijeđen - više nego ubijeđen - da će proteći dosta hladne vode ispod podgoričkih mostova prije nego što se opet upustim u avanturu praćenja direktnog prenosa iz Skupštine. Hvala lijepo - nije to za mene - imam ja prečega posla. Ne kažem da prenosi nisu zabavni, daleko od toga - uloge su odavno podijeljene, karakteri su izbrušeni poput dijamanata, na sceni su improvizatori od formata - ali kad mi je sinulo da bi skupštinska sjednica ipak morala biti nešto više od pozorišne predstave - i da bi tu ipak moralo biti i malo nekakvog realnog sadržaja - nije mi više bilo do zabave.        

Dakle, na dnevnom redu nastavka devete sjednice našla su se tri predloga Vlade Crne Gore: Predlog odluke o davanju u dugoročni zakup lokaliteta ostrvo Lastavica sa tvrđavom "Mamula" na teritoriji Opštine Herceg Novi - koji nije prošao i o kojem će svakako biti riječi na ovom mjestu, u nekom od narednih brojeva - zatim Predlog odluke o prihvatanju Aneksa broj 1 Ugovora o zakupu hotela "Sveti Stefan" i "Miločer" na teritoriji Opštine Budva - koji je prošao - i naravno, Predlog odluke o prihvatanju Aneksa broj 1 Ugovora o zakupu Hotela "Kraljičina plaža" u Miločerskom parku, takođe na teritoriji Opštine Budva - koji nije prošao. 

Kad Branimir Gvozdenović, ministar održivog razvoja i turizma, desnom rukom podigne časni barjak Aman Resorts (Aman Sveti Stefan / Adriatic Properties d.o.o.) - a lijevom časni barjak Orascom Development Ltd. - i mahne par puta tim barjacima u Skupštini - onako stasit, elegantan, šarmantan i nonšalantan, kakvim ga je Bog dao - pa pozove sve poslanike redom da podrže pomenute odluke, "jer donose nova radna mjesta i novu ponudu visoko-kvalitetnog turizma" - neupućen čovjek bi pomislio da iza tih odluka ne stoje nikakve strategije i studije, niti bilo kakve analize vrijedne pomena. Stvarno, da smo uz ministarska uvjeravanja i obećanja dobili i realne cifre - nesumnjive pokazatelje pozitivnih rezultata ostvarenih na temelju donošenja sličnih odluka u prošlosti - iz mjesta bismo povjerovali u čitavu tu stvar.

Da je ministar Gvozdenović u Skupštini izašao sa cifrom koja bi se, na primjer, odnosila na dobit koju je turističko-nautički centar Porto Montenegro prijavio Poreskoj upravi u prošloj fiskalnoj godini - svakoga bi zanimala ta cifra, sve oči i uši bi bile uprte u ministra - pa da je zatim rekao koliko je Država CG prihodovala na račun te dobiti, pa koliko je prihodovala Opština Tivat, pa koliki su bili državni i opštinski rashodi na račun izgradnje raznih infrastrukturnih pozicija za potrebe centra, pa koliko je investitor uložio u nove objekte unutar centra - i da je ministar još obrazložio u čemu bi se to tačno sastojali direktni benefiti što idu na račun građana Tivta, kao i građana ostatka CG - sreći ne bi bilo kraja - znali bismo da je sudbina Mamule, Svetog Stefana, Miločerskog parka u rukama odgovornih ljudi.  

Nisam čuo, sa druge strane, da je neko od poslanika koji su uzeli riječ u pretprošli petak govorio o fenomenu tzv. integralnog planiranja - odnosno integrisanog planiranja - tj. o implementiranju strategija i procesa planiranja integralnog/integrisanog razvoja cijele CG - pa tako i priobalnog pojasa - koji je najviše na udaru investitora zainteresovanih da grade i zarade od prodaje stanova. Ako iskopate na Netu nešto što se direktno odnosi na implementiranje smjernica i principa integralnog razvoja CG - ili nekog područja CG - pa bilo to i obalno područje - kupiću vam sladoled. Ali nije sve tako crno - na Netu ćete iz prve iskopati nešto iza čega stoji upravo Ministarstvo održivog razvoja i turizma - i što se zove, ni manje ni više nego: "Rezime / sadržaja Nacrta nacionalne strategije integralnog upravljanja obalnim područjem Crne Gore, procesa njene izrade i Izvještaja sa javne rasprave" - mislim da je najfreškija verzija ona iz juna ove godine. 

Na strani 80 pomenutog dokumenta, imate podnaslov "3.2.1. Neodrživi trendovi u uređenju prostora i upravljanju prirodnim resursima", pa kaže: "Među ključnim problemima i slabostima sistema uređenja prostora dominantno uzrokovanim eksternim faktorima (oko sintagme "eksterni faktori" bi se dalo diskutovati - op.a.) izdvajaju se sljedeći - Nacionalne ekonomije u regionu, dotaknute teškoćama tranzicije (dotaknute? - nemojte molim vas, umrijeću od smijeha - op.a.), nakon perioda ekspanzije u prethodnoj deceniji (ekspanzije? - biće da sam prespavao tu ekspanziju - op.a.), bile su izložene globalnim procesima recesije. Iako se danas nalaze na putu oporavka (oporavka? - biće da mi je i to promaklo - op.a.), dijapazon problema sa kojima su bile suočene u periodu tranzicije društveno-ekonomskih sistema je širok, a posljedice brojne, uključujući: pad ekonomskih aktivnosti i posljedično gubitak radnih mjesta, prihoda i poreske baze za finansiranje javnih rashoda". 

Dakle, definitivno se ne bih složio da se nacionalne ekonomije u regionu "nalaze na putu oporavka" - ne osjećam, recimo, da se crnogorska ekonomija nalazi na bilo kakvom putu - rekao bih da je crnogorska eknomija trenutno u jarku pored puta i da čeka šlep-službu - ali to je samo moj subjektivni osjećaj.   

Sad ide najvažnije, pazite molim vas: "U nedostatku efikasnih nacionalnih ekonomskih politika takvi procesi su vodili u zavisnost od stranih investicija, usljed čega su vrijedni nacionalni resursi ponuđeni stranim investitorima. Takav tretman imalo je i obalno područje sa svojim potencijalom za turistički razvoj, ali i za poslovanje nekretninama, primarno onima koj su namijenjene za sekundarno stanovanje". 

Zna znanje ekipa iz MORiT - da ne povjeruje čovjek - sve znaju o sekundarnom stanovanju. 

Slijedi krešendo, vežite pojaseve: "U uslovima nedovoljne uspješnosti ekonomske politike derogiraju se kriterijumi očuvanja prirodnih, kulturnih, predionih i ekoloških vrijednosti koje bi trebalo zadovoljiti pri realizaciji investicija. Zato je sve prisutnije shvatanje sistema uređenja prostora (svaki CG planer i urbanista će vam rado, satima, ako ne i danima, pripovijedati o strahovitoj neusaglašenosti tzv. prostorno-planerske i urbanističke dokumentacije - i po horizontali i po vertikali - op.a.), kroz koji se reguliše prostorni razvoj i artikulišu zahtjevi s aspekta zaštite, kao administrativne barijere razvoju. Istovremeno, sve manje se shvata kao važan regulacioni instrumentarijum koji treba da obezbijedi dugoročno održiv razvoj i stvori uslove za otklon ka razvoju koji će i budućim generacijama omogućiti da uživaju i koriste slične vrijednosti prirodne, kulturne i predione baštine koje je današnja generacija naslijedila od prethodnih".

Amin - sve lijepo piše - ne znam da li je u pretprošli petak neko od poslanika pomenuo NNSIUOP CG - ali bih sve pare stavio na opciju da nije - a možda je trebalo.  

U svakom slučaju - sad znam da u MORiT postoje ljudi koji rade radnju - i ne želim ni da zamislim kako je tim ljudima kad ministar Gvozdenović uzme riječ u Skupštini - pa se uhvati za nova radna mjesta i novu ponudu visoko-kvalitetnog turizma. Ali nije važno - bitno je da se vrti vrteška - i da su plate redovne, naravno.

Preporučujemo za Vas