Književni segment XXVIII Barskog ljetopisa nastavilo je u petak autorsko veče književnika iz Podgorice Ognjena Spahića na platou Dvorca kralja Nikole. Predstavivši biografiju autora, urednica književnog dijela Ljetopisa Mila Čordševića nazvala je Spahića vrhunskim majstorom kratke priče.
Urednica u podgoričkoj Izdavačkoj kući "Nova knjiga" Jelena Krsmanović istakla je da je ovo veče ujedno i ekskluzivno, prvo predstavljanje Spahićevog novog romana “Masalai“ koji je tek izašao iz štampe.
Spahić je kazao da je taj roman "krenuo kao muzika slučajnosti, kao kratka priča", a razvio se u 45 poglavlja. Predložak je bila ranije objavljena priča "Mapa svijeta".
U komentaru žanra kratke priče, u kojem se afirmisao kao stvaralac, Spahić je rekao da se taj žanr veoma sporo razvijao, i da je od Čehova do Karvera u XX vijeku "bilo tek tri-četiri koraka".
Upravo je za priču i dobio dosad jedinu nagradu u Crnoj Gori, i to baš u Baru 2012. na Internacionalnom TV festivalu za scenario filma Baneta Milatovića.
U podsjećanju na debi roman "Hansenova djeca", za koji je 2005. dobio nagradu "Meša Selimović", Spahić je kazao da je ovaj roman o ljudima oboljelim od lepre napisao, ali da ga nikad nije pročitao.
"Sve moje uspomene iz pisanja su lijepe emocije samog procesa stvaralaštva. Taj roman je nastao pukim slučajem, dok sam još u dnevnoj štampi prevodio tekstove iz kulture. Naišao sam tako na članak o posljednjem evropskom leprozorijumu na jugoistoku Rumunije i sam zvuk te informacije izazvao je neku vrstu spisateljske potrebe da reagujem na taj eho. Odlučio sam da faktograski zadržim samo prvu rečenicu iz tog agencijskog teksta, te da je potpuno nadgradim isključivo fikcijom. Roman je imao odjeka širom Evrope, pa i u Africi, imao sam komentare čitalaca i iz Kaira", rekao je Spahić.
On je naveo i anegdotu u vezi sa ovim romanom, koja koincidira sa prvim francuskim izdanjem "Hansenove djece" 2010. Ugledni izdavač Mišlen je nedugo zatim objavio luksuzni bedeker o Rumuniji, koji na jednom mjestu kao kuriozitet objavljuje i da je u jednom rumunskom gradu posljednji leprozorijum u Evropi.
"U štamparskom boksu pored tog detalja poručuje se čitaocu da pročita "Hansenovu djecu" ako želi da o tome sazna više. Mislim da je to jedna od rijetkih grešaka Mišlena u njegovoj stogodišnjoj istoriji i ponosan sam što mi je pošlo za rukom da im to priredim", našalio se Spahić.
Ognjen Spahić, član CDNK, autor je tri nagrađivane zbirke kratkih priča, a 2014. je dobio i nagradu Evropske Unije za književnost.
Bonus video:
