DIREKTORICA HRA POVODOM ŽALBE LIDIJE MITROVIĆ

Sudije ne biraju po zaslugama

Tea Gorjanc Prelević tvrdi da je slučaj bivše sutkinje Lidije Mitrović otvorio mnoga pitanja
165 pregleda 3 komentar(a)
Tea Gorjanc-Prelević, Foto: Savo Prelević
Tea Gorjanc-Prelević, Foto: Savo Prelević
Ažurirano: 04.04.2019. 17:19h

Tea Gorjanc-Prelević, izvršna direktorica Akcije za ljudska prava (HRA) je, povodom tužbe Upravnom sudu bivše sutkinje, a novoizabrane tužiteljke Specijalnog tužilaštva Lidije Mitrović, rekla da taj slučaj otvorio pitanje ”proizvoljnog izbora i napredovanja sudija koje je suštinski važno jer u kontinuitetu ugrožava nezavisnost sudija”.

“Poseban problem se tiče savjesnosti člana Sudskog savjeta, za koga sudija Mitrović tvrdi da je cijenio njenu komunikativnost i lični nastup iako nije prisustvovao njenom intervjuu.  Nesavjesno i neprofesionalno obavljanje dužnosti člana Savjeta je razlog za njegovo razrješenje, pa bi Sudski savjet time morao da se pozabavi”, tvrdi Gorjanc - Prelević.

Ona smatra i da javnost ne može da se uvjeri da se sudije biraju i napreduju po zaslugama.

 “To je posebno očigledno u onim slučajevima kada su izabrani kandidati koji nijesu bili i ukupno najbolje ocijenjeni. U bar 24 takva slučaja je Sudski savjet prosto većinski odlučio da izabere nekog drugog, ko je lošije kotiran na rang-listi  bez obrazloženja. Nedavno su ponovo, prilikom izbora sudija Osnovnog suda u Podgorici, izabrali 6. i 7. kandidata sa liste, bez obrazloženja zašto ne prvog i drugog - koji su imali najviše bodova po svim kriterijumima”, kaže Gorjanc-Pelević. 

Ona tvrdi da tužba sudije Mitrović osporava izbor koji bar naizgled djeluje uvjerljivo, jer se iz odluke Sudskog savjeta vidi da su napredovale sudije koje su bar imale najveći broj bodova na rang-listi.

Međutim, tužbom je opravdano postavljeno pitanje kako se došlo do tog najvećeg broja bodova, jer je bodovanje potpuno proizvoljno”, kazala je Gorjanc-Prelević.

Na pitanje “Vijesti” zašto smatra da je bodovanje proizvoljno, ona je pojasnila  da, iako su propisani brojni ”kriterijumi” i ”podkriterijumi”, svaki član Sudskog savjeta proizvoljno boduje ispunjenost tih kriterijuma.

“Konkretno, sudija Mitrović u tužbi tvrdi da je za 'radno iskustvo' dobila manje bodova od drugih, od kojih je imala duži staž. Ovo je u praksi omogućeno tako što je Poslovnikom Sudskog savjeta propisano da se ”radno iskustvo” boduje od 0 do 25, ali bez indikatora za ocjenjivanje koji bi obavezali svakog člana Savjeta da određeni raspon godina radnog iskustva uvijek boduju istim određenim brojem bodova”, kaže ona, i podsjeća da je HRA još 2008. ukazala na nedostatak indikatora za ocenjivanje i apelovala na Sudski savjet da usvoje indikatore i ocenjivanje učine objektivnim.

“To do danas nije urađeno. Zanimljivo je da je i sam Savjet to postavio kao svoju obavezu koju je prema Akcionom planu Sudskog savjeta trebalo da ispuni do oktobra 2010, pa to nije uradio”, istakla je Gorjanc-Prelević i pojasnila da tako nije obezbijeđena objektivnost i pravna sigurnost prilikom izbora i utvrđivanja odgovornosti sudija, odnosno napredovanje isključivo po zaslugama, a ne po volji centra moći - konkretno, većine u Sudskom savjetu. 

“Što se tiče zahtjeva za depolitizacijom tijela koje odlučuje o izboru sudija, nije obezbijeđeno da ni sudski ni tužilački savjet budu depolitizovani - u sudskom savjetu je ministar pravde, u tužilačkom predstavnik Ministarstva pravde, a ”ugledni pravnici” - članovi i sudskog i tužilačkog savjeta mogu da budu i politički angažovani i u najbližem srodstvu sa predstavnicima izvršne, zakonodavne ili sudske vlasti - nema zabrane”, kazala je ona.

Na pitanje “Vijesti” da pojasni kako je moguće da je pri izboru sudija pravo na žalbu predviđeno u roku od mjesec, a zakletva novoizabranih sudija se obavi u roku od 15 dana od izbora, Gorjanc-Prelević je kazala da je HRA u ”Analizi reforme izbora sudija u Crnoj Gori” još 2009. godine ukazala na to problematično zakonsko rešenje. 

“Time se omalovažava pravo na pravni lijek, na preispitivanje izbora sudija i dovodi u pitanje zakonitost ili bar legitimitet svih odluka koje donese sudija čiji izbor bude poništen,” kazala je Gorjanc-Prelević.

Dobra klima za uticaj

”Problem nedostatka indikatora za ocjenjivanje je najveći kod kriterijuma ”radni rezultati sudija”, koji su ključni i za napredovanje, ali i pozivanje na odgovornost. Nije se znalo šta se tačno smatra odličnim, šta dobrim ili nedovoljnim radnim rezultatima, pa su se i disciplinski postupci pokretali paušalno, samo povremeno, a ne sistematski. Ovakva situacija je za sudije značila i permanentno stanje neizvjesnosti, odnosno povoljnu klimu za ostvarivanje neprimjerenih uticaja na njih”, tvrdi Gorjanc-Prelević.

Taktika poniznosti se nekim sudijama isplatila

Tea Gorjanc-Prelević kaže da je interesantno da su do danas bile samo dvije tužbe protiv odluka Sudskog savjeta.

“Ni protiv 24 odluke koje su očigledno neuvjerljive, u kojima je Savjet većinski odlučio da ne važi bodovna lista, niko se nije žalio, računajući, kako nam je i rečeno u par navrata, da je mudrije ne zamjerati se, nego sačekati nov izbor i pokušati ponovo. Ova taktika poniznosti se i isplatila u nekoliko slučajeva. Međutim, za one koji predstavljaju treću granu vlasti u državi, djelioce pravde, takav način izbora je ponižavajući i neobično je da Udruženje sudija nikada nije kritikovalo praksu Sudskog savjeta”, kazala je ona i podsjetila da se zahtjev za objektivnim izborom sudija ponavlja u svakom izvještaju Evropske komisije.