OPTUŽEN ZA RATNE ZLOČINE

U Tivtu uhapšen general u penziji Borislav Đukić

Đukić je kao komadant 221. motorizovane brigade 9. kninskog korpusa JNA, tada u činu pukovnika, optužen za rušenje brane na Peruči
102 pregleda 279 komentar(a)
Borislav Đukić, Foto: Sense-agency.com
Borislav Đukić, Foto: Sense-agency.com
Ažurirano: 04.04.2019. 17:14h

General u penziji Borislav Đukić (67)  uhapšen je sinoć na tivatskom aerodromu zbog navodnog ratnog zločina nad civilima počinjenog u ratu devedesetih prošlog vijeka.

On je uhapšen po hrvatskoj potjernici, prilikom povratka za Beograd.

Prema dokumentaciji sa kojom raspolaže dokumentaciono informacioni centar Veritas, Đukić je kao komadant 221. motorizovane brigade 9. kninskog korpusa JNA, tada u činu pukovnika, optužen za rušenje brane na Peruči, a optužnicom su još obuhvaćeni generali Ratko Mladić, komadant 9. kninskog korpusa JNA, general Mile Novaković, komadant Srpske vojske Krajine (SVK), i major Milan Korica, komadant svih pograničnih jedinica Milicije RSK. Optuženima je već 1993. određen pritvor, te za njima raspisana potjernica koja je još na snazi. "Optužnicom iz 1995. generala Ratka Mladića i ostale tereti se za ratni zločin protiv civilnog stanovništva počinjen u januaru 1993. godine. Generali Mladić i Novaković izdali su 28. januara 1993. nalog Đukiću i Korici, a oni svojim podčinjenima, da se postavi velika količina eksploziva i tako brana na Peruči pripremi za rušenje. Postavljeno je oko 30 tona eksploziva, nakon čega su nalogodavci povukli svoju vojsku s tog područja, koji je potom aktiviran induktorom i detonirajućim štapinima. Zbog eksplozije došlo je do urušavanja i oštećenja brane, odnosno rušenja tornja na brani. Nastala šteta procijenjena je na 25 milijuna i 550 hiljada DEM. Zahvaljujući pravodobnoj intervenciji radnika HEP-a, spriječen je, prema optužnici, cilj rušenja brane – potpuno potapanje i dovođenje u opasnost života više od 50.000 stanovnika gradova smještenih nizvodno od rijeke Cetine: Sinja, Trilja i Omiša", piše Veritas. Ime Borislava Đukića nalazi se na spisku Državnog tužilaštva RH procesuiranih za ratne zločine pred hrvatskim pravosuđem, koji je prije dvije godine dostavljen i Ministarstvu pravde Srbije.

U tom dokumentu pored njegovog imena stoji da je istraga  protiv njegove grupe otvorena 1993, a optužnica podignuta 13. decembra 1995. zbog krivičnog djela ratnog zločina protiv civilnog stanovništva i da se postupak vodi pred Županijskim sudom u Splitu.

General Đukić, bivši zamjenik komandanta Glavnog štaba Srpske Vojske Krajine, autor je knjige “Razbijanje Jugoslavije: mesto i uloga Hrvatske”, koja je objavljena 2008. godine u izdanju Srpskog kulturnog društva “Zora”.

Vučurović: Selektivna hapšenja

Skandalozno hapšenje generala Borislava Đukića pokazuje da crnogorska vlast ima selektivan i na politikantskim motivima zasnovan pristup kada su u pitanju hapšenja i deportovanja ljudi koje potražuju druge države, smatra portparol Nove Jovan Vučurović.

"Od 1997. godine crnogorska vlast i šef režima "nepogrešivo" rade sve što mogu protiv srpskog naroda i Srbije, pa se i navodno približavanje vlastima Srbije obavlja po zadatku određenih međunarodnih centara kako bi se, kroz ,,bliskost’’ i ,,prijateljstvo’’ Beograd pokušao uvjeriti da bi za njega bilo idealno da vlastitu južnu pokrajinu prizna za suverenu državu. Podsjećamo da razne ,,državnike’’ iz te pokrajine, koje Srbija potražuje zbog najtežih ratnih zločina, crnogorski režim umjesto da izruči Beogradu, dočekuje sa najvećim počastima, a ostarjelog srpskog generala hapse kao u filmovima i spremaju se da ga isporuče Hrvatskoj", navodi se u saopštenju Nove.

Vučurović napominje da se general Đukić svih ovih godina kretao i po zemljama EU i da nije imao nikakvih problema poput ovih sa kojima se suočio u Crnoj Gori.

"Bilo bi mnogo pametnije aktuelnom režimu da su državama koje ih potražuju izručili svog druga Taksina Šinavatru ili nekog sličnog kriminalca. Ali, nažalost, za takve postoje drugi aršini, oni od crnogorskog režima dobijaju pasoše, državljanstvo, obezbjeđenje, luksuzni smještaj i to zato što su posebno važni onim međunarodnim bezbjednosnim strukturama koje kontrolišu Đukanovićev režim. Prije ovakvih akcija poput skandala sa generalom Đukićem, Crna Gora bi Hrvatskoj trebala da postavi više pitanja, naprimjer dokle se stiglo sa slučajem zloglasne ,,Lore’’ u kojoj su na najsvirepiji način mučeni i ubijeni naši građani, kao i pitanje vezano za Prevlaku. To su, između ostalog, teme koje prethodno treba raspraviti sa Hrvatskom.

Vjerujemo da će veliki protesti koje će demokratska opozicija organizovati 27. septembra, donijeti promjene i da će nova vlast ispraviti mnoge nepravde koje je građanima nanio Đukanovićev režim i da će se na ozbiljniji način izboriti sa problemima sa kojima se suočava CG", zaključuje se.