U crnogorskom pravosuđu prioritet u narednom periodu biće implementacija donešenih propisa, poručio je ministar pravde, Zoran Pažin, navodeći da još nema pune materijalne nezavisnosti u toj oblasti.
On je, na prvoj nacionalnoj konferenciji o reformi pravosuđa, kazao da je u prethodnom periodu urađeno mnogo, naročito na polju zakonodavne i institucionalne infrastrukture.
„Prioritetna obaveza u narednom periodu biće smanjiti ili pomiriti sukob između svijeta normativnosti, pravnih normi i pravne realnosti, onoga što jeste i što treba da bude“, poručio je Pažin, navodeći da se to može postići implementacijom do sada donešenih propisa.
On je objasnio da će mjerilo uspjeha biti u kojoj mjeri će propisi dotaći žiovot i riješavati realne životne situacije.
Pažin je ukazao na nemjerljiv doprinos sudija vladavini prava pojašnjavajući da je pravičnost sinonim za individualizaciju pravde.
„Da bismo imali pravedno društvo, moramo imati nezavisne sudove i tužilaštvo“, kazao je on, dodajući da je crnogorsko Tužilaštvo i nezavisno i samostalno.
Pažin je podsjetio na pet principa nezavisnosti sudova - od spoljnih uticaja, atribut nepristrasnosti, da ne budu zavisni od sopstvenog znanja, puna materijalna nezavisnost i povjerenje građana u sudski sistem.
Kada je u pitanju princip nezavisnosti od sopstvenog znanja, on je kazao da nema opravdanja da veoma ozbiljni predmeti padaju pred instaciono višim sudovima zbog, kako je naveo Pažin, tehničkih grešaka.
„U narednom periodu zaoštrićemo pitanje odgovornosti kada je u pitanju znanje, stručnost i etička utemeljenost svih nosilaca pravosudnih funkcija“, rekao je on.
Pažin je ocijenio da je, kada je u pitanju puna materijalna nezavisnost, neprihvatljivo i neprimjereno što još u Crnoj Gori ne postoji Palata pravde, što pojedine sudije sude u neprimjereno malim prostorima i što Vrhovni sud dijeli prostor sa drugim državnim organima.
„Neprimjereno je da imamo sudija i tužilaca sa dugogodišnjim stažom koji su podstanari“, zaključio je on.
Predstavnica Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori, Annalisa Giansanti ukazala je na to da pravosudna reforma zahtijeva stalno ulaganje.
„Ta reforma je stalan proces, stalna obuka sudija i tužilaca, kao i administrativnog osoblja“, navela je Giansanti.
Ona je rekla da je bitno za sudije i tužioce da na raspolaganju imaju finansijska sredstva kako bi doveli do odgovarajućih rezultata.
„Nastavićemo da radimo sa ciljem zatvaranja poglavlja 23, naravno kada država i njen sistem budu spremni da ostvare te rezultate“, rekla je Giansanti.
Zamjenica predsjednice Vrhovnog suda, Stanka Vučinić kazala je da su nezavisnost, nepristrasnost i odgovornost sudija zakonskim rješenjima izdignuti na visoki nivo, a njihovom implementacijom oživotvoreni.
„U prethodnom periodu imali smo samo jednu tužbu protiv odluke o izboru sudija“, navela je ona.
Vučinić je kazala da je donošenjem novog Etičkog kodeksa, koji je usaglašen sa međunarodnim standardima, odgovornost sudija uzdignuta na viši nivo.
„Koliko je to u cjelosti u praksi implementirano, dozvoljavam da će neko reći da nije u dovoljnoj mjeri, ali je to stvar i onoga koji pokreće postupak“, navela je ona.
Kada je u pitanju nepristrasnost sudova, Vučinić je kazala da su u potpunosti implementirali slučajnu dodjelu predmeta.„Imamo se čime pohvaliti, ali smo svjesni da ima još dosta da se radi.
Vrhovni državni tužilac, Ivica Stanković, kazao je da reformski proces u oblasti pravosuđa nije doveden do kraja.
On je ukazao na ulogu civilnog sektora u toj oblasti, navodeći da on ima dvostruki značaj- represivni mehanizam u zaštiti čovjeka i da predstavlja sistem u procesu preobražaja.
„Pred nama je period sprovođenja novog normativnog okvira i izgradnja institucionalne arhitekture po projektu iz strateških dokumenata za reformu pravosuđa“, poručio je Stanković.
On je kazao da u narednom periodu slijedi formiranje sekretarijata i ponovni izbor tužilaca za koji je, kako je naveo Stanković, javni poziv već objavljen.
Izvršna direktorica Akcije za ljudska prava (HRA), Tea Gorjanc Prelević kazala je da je bilo neminovno da se Ustav promijeni 2013. godine.
Ona je navela da je bilo neophodno da se građani uvjere da se sudije biraju po zaslugama objašnjavajući da se autoritet bazira na kvalitetu obrazloženja.
Gorjanc Prelević je ukazala na sferu dostupnosti sudova za sve građane Crne Gore.
„Mislim da sve treba da nas bude sramota da 15 godina reforme pravosuđa naši pravosudni objekti nijesu dostupni za osobe sa invaliditetom“, zaključila je Gorjanc Prelević, navodeći da je neophodno da se svi akcioni planovi postave tako da to bude prioritet.
Predsjednik UO CEMI, Zlatko Vujović kazao je da je pred Crnom Gorom izazovan zadatak u procesu pregovora na planu ispunjavanja 18 privremenih mjerila u oblasti pravosuđa.
Od toga će umnogome, kako je objasnio, zavisiti dalja dinamika evropskih i evroatlanskih integracionih procesa.
„Sve reforme padaju u vodu ukoliko ne postoje rezultati koji ih opravdavaju“, poručio je Vujović.
Govoreći o izazovima pred kojima se nalazi Sudski savjet, predsjednik tog tijela, Mladen Vukčević, kazao je da jedinstven izbor sudija na nivou Crne Gore ostaje izazov za primjenu.
„U realizaciji tog rješenja moramo razmišljati o podsticajnim mjerama kako bi u svim sudovima imali najbolje kandidate“, objasnio je on.
Prema njegovim riječima pravo sudija da napreduju u sud višeg stepena kroz ocjenivanje poseban je izazov za Savjet.
„Ako je njegov rad ocijenjen odlično i ako ispunjva posebne uslove, vjerujem da će tu objektivizirani kriterijuim olakšati nešto što je naša praksa“, kazao je Vukčević.
On je dodao da će Sudski savjet dati sve od sebe da se ocjenjivanje sudija ne „izvitoperi“ u praksu kao u, kako je naveo Vukčević, državnoj upravi “gdje su stalno pljuštale odlične ocjene linijom manjeg otpora”.
Predstavnik Ambasade Holandije, Aleksandar Momirov kazao je da Crna Gora ima podršku te države u kreiranju pravnog okvira koji će, kako je naveo, omogućiti da crnogorsko pravosuđe funkcioniše efikasno i odgovorno.
Konferenciju „Reforma pravosuđa u Crnoj Gori-ostvareni rezultati” organizovale su nevladine organizacije HRA i CeMI, u saradnji sa Ministarstvom pravde.
Ona se održava u okviru projekta „Monitoring reforme pravosuđa“, podržanog od Delegacije EU u Crnoj Gori i Ambasade Kraljevine Holandije.
Bonus video:
