NAKON TRI DECENIJE DEVASTACIJE

Herceg Novi: Muzej kapetana Štumbergera ponovo otvoren za posjetioce

Muzej je otvorila direktorica JU Muzej i Galerija Nataša Tatalović, sigurno među najzaslužnijim što će posjetioci ponovo moći da vide vrijednu zbirku, a književnica Bosiljka Boka Pušić je podsjetila na Štumbergerova druženja sa poznatim književnicima: Milošem Crnjanskim Ivom Andrićem i drugim
105 pregleda 0 komentar(a)
Muzej Kapetana Štumbergera, Foto: Slavica Kosić
Muzej Kapetana Štumbergera, Foto: Slavica Kosić
Ažurirano: 03.07.2015. 10:32h

Nakon skoro tri decenije nebrige i devastacije, sinoć je uz prigodan kulturno zabavni program i prikazivanjem dva filma o darodavcu ponovo otvoren sanirani i obnovljeni Muzej Štumberger u Baošićima. Od preostalih eksponata poslenici JU „Muzej i Galerija“ Herceg Novi uspjeli su organizovati muzejsku postavku u renoviranom zdanju kuće starog kapetana.

Muzej je otvorila direktorica JU Muzej i Galerija Nataša Tatalović, sigurno među najzaslužnijim što će posjetioci ponovo moći da vide vrijednu zbirku, a književnica Bosiljka Boka Pušić je podsjetila na Štumbergerova druženja sa poznatim književnicima: Milošem Crnjanskim Ivom Andrićem i drugim.

Pomorski kapetan Miroslav Štumberger (1892 – 1983) koji je kuću i vrijednu imovinu ostavio mjesnoj zajednici Baošići, šezdesetih godina prošlog vijeka kuću je, kao svojevrstan privatni muzej, otvorio za posjetioce. »...Iz ove kuće, koju ostavljam sa svim inventarom Mjesnoj zajednici Baošići, radi čega je osnovana i cijela zadužbina, ne smije se iznijeti nikakvi predmet, niti u svrhu grupnih izložbi izvan ove kuće, a ni u bilo koju drugu ustanovu, a pogotovu ne u svrhu prodaje ili poklona, pa želim i određujem da ona vazda predstavlja jednu cjelinu.«, citat iz testamenta Miroslava Štumbergera .

Nakon njegove smrti imovinom je, u skladu sa željom ostavioca, upavljao zadužbinski odbor koji je formirala MZ Baošić. Tako je bilo sve do Odluke Skupštine opštine Herceg Novi od 2001, kada je upravljanje imovinom zadužbine povjereno JU „Muzej i Galerija“ Herceg Novi.

Miroslav Štumberger je rođen 2. jula 1892. godine u mjestu Šmarje pri Jelšahu kod Celja u Sloveniji. Izvorno slovenačko prezime mu je bilo Stranbregar, ali su mu prezime Austrijanci preveli na Stumberger.

Nakon završetka vojne akademije dolazi u Boku, Štumberger koji je bio čovjek stvaralačkog duha, visoke kulture i obrazovanosti sa znanjem pet jezika, počinje sa sakupljanjem starina kojih je u to vrijeme još bilo u izobilju kod mještana. Nije štedio novac za otkup tih predmeta, tako da je uskoro cijela kuća bila puna raznovrsnih etnoloških predmeta, ali i vrijednih primjeraka starog oružja.

Svojevremeno je pedantno sačinio popis muzejskog inventara sa naznakom porijekla svakog pojedinog predmeta.

Komisija SIZ kulture i nauke Herceg Novi uradila je 1987. godine popis svih eksponata . Tada je konstatovano da u muzeju postoje 654 knjige i 447 eksponata i predmeta. Ovaj popis muzejskog materijala služio je kao osnov za sve ostale popisne komisije.

Pored vrijednih ikona iz škole Rafailović Dimimitrijević, stilskog namještaja, umjetničkih slika, starog oružja i novca, maketa brodova koje je sam pravio, posebnu vrijednost činila je biblioteka od 1516 knjiga, među kojima je bilo 46 knjiga iz XVII, XVIII i XIX vijeka. Najvrijednije knjige su tri toma jednog od prvih izdanja Enciklopedija britanika iz 1788. godine. (The New Royal Cyclopaedia and Encyclopaedia, vol. I, II, III. London 1788.), koja je nestala, Familijarna engleska Biblija iz 1548, Napoleonov Kodeks iz 1806, Astronomija i osnovi geometrije iz 1604 godine i još mnoge druge.

O kolikoj materijalnoj vrijednosti je riječ, svjedoči i Milan Sijerković viši savjetnik u Državnom arhivu – odjeljenje Herceg Novi. On je kao mladi arhivista, tada zaposlen u Zavičajnom muzeju, početkom sedamdesetih godina prošlog vijeka, preko tri godine popisivao eksponate u kući Štumbergera. Bio je prisutan kada je jedna delegacija iz Velike Britanije Kapetanu Štumbergeru nudila bjanko ček za tri toma Enciklopedije Britanika.

Nažalost neki vrijedni eksponati su nepovratno nestali zbog nebrige onih kojima je vrijedna ostavština ostavljena na staranje. Muzej će za posjetioce biti otvoren svakog dana.