"Kad projektujemo, jako nam je bitna ideja", kaže Nikola Novaković. "Bitan nam je koncept, kojega se držimo od samog početka. Bitno je da investitor prihvati našu ideju, našu viziju - što podrazumijeva da je prihvatio i tu dodatnu vrijednost koju svaki naš objekat ima - i do koje baš držimo. Jako je važna naša konekcija sa investitorom, važan je pozitivan kontakt između nas - jer je naš obostrani cilj da dođemo do kvalitetne arhitekture. Insvestitor mora biti zadovoljan, sva njegova očekivanja moraju biti ispunjena - ali i mi moramo da zadovoljimo naše principe i naše stavove koji nas vode u projektovanju".
Nikola Novaković je rođen 1978. godine u Nikšiću. Nakon što je 2004. godine odbranio master rad na Arhitektonskom fakultetu u Novom Sadu i stekao zvanje m.arch - radio je u Novom Sadu, na poslovima projektovanja i izvođenja stambeno-poslovnih zgrada i interijera.
Neposredan povod za razgovor sa Nikolom Novakovićem je S.ARCH/ Sustainable Architecture/ Održiva arhitektura, Međunarodna konferencija sa izložbom, druga po redu, koja će se održati u Hotelu Maestral u Pržnu, 19. i 20. maja, pod naslovom Environment and Architecture/ Okolina i arhitektura (renecon.eu). Novaković je jedan od pet članova Programskog savjeta konferencije.
- Kako je došlo do saradnje između gospođe Marine Stošić, arhitektice iz Njemačke, inicijatorke i glavne organizatorke S.ARCH, i vas?
Gospođa Stošić me kontaktirala prošle godine, nakon što je saznala da odgovorno tretiramo prostor - i da je naša realizacija nagrađena u Meksiku. Razgovarali smo o našim stavovima i idejama - i o projektima, naravno - i jako smo se brzo razumjeli. Pozvala nas je da predstavimo neke od naših projekata na prvoj S.ARSH konferenciji - koja je odražana u Beogradu, prošle godine, negdje baš u ovo vrijeme, u Hotelu Hyatt Regency. Predstavili smo šest ili sedam projekata, koji su usko vezani za temu prošlogodišnje konferencije - tema je bila Održivost - i u okviru te teme sam održao i predavanje.
- O čemu ste govorili tom prilikom?
U Beogradu sam govorio o uticaju kapitala na održivu arhitekturu u Crnoj Gori u periodu od 2005. na ovamo, što se otprilike poklapa sa djelovanjem naše prakse. Govorio sam o svojim iskustvima, o svojoj praksi, o našim naporima da odgovorimo na složena pitanja koja nam nemeće koncept održive arhitekture - isključivo u kontekstu koji poznajemo i u kojem djelujemo.
Investicioni bum, koji je počeo da uzima maha baš u to vrijeme, rezultirao je između ostalog i zanemarivanjem okruženja. Zanemareno je ispravno i održivo prostorno i urbanističko planiranje. Takav pristup doveo je do masovne produkcije istovjetnog - nije vođeno računa o prostoru, pejzažu i relaciji sa tradicijom i duhom mjesta u kojem se gradi. Naš odgovor na to stanje je odgovorna arhitektura - arhitektura koja je prevashodno odgovorna prema prostoru. Na toj konferenciji sam govorio o stavu koji mi imamo prema konceptu održive arhitekture - a koji mi definišemo sintagmom odgovorna arhitektura.
Živimo u vrlo senzitivnom prostoru. Ovdje svaki potez, svaka misao može da ostavi ožiljak. Moramo biti odgovorni, jer naše djelovanje ostavlja posljedice u prostoru. Dovoljno je da se osvrnemo oko sebe i primijetićemo posljedice djelovanja koje ne bismo mogli nazvati odgovornim postupanjem u prostoru. Pravi zadatak održivosti je prenijeti duh mjesta - energiju lokaliteta na sam objekat ili naselje. Da se razumijemo, ovdje je svaka investicija dobrodošla - ali moramo priznati da je struka podbacila. Moramo preuzeti odgovornost i insisitirati na etičkom odnosu prema pozivu. Činjenica je da tragovi koje ostavljamo prevazilaze naše trajanje. To su neke od tema o kojima sam govorio na Prvoj konferenciji S.Arch.
- Imamo li izbora? Jesmo li primorani da se prodajemo da bismo preživjeli?
Moramo da živimo od nečega, to se podrazumijeva. Ali moramo da imamo i nekakav odnos prema svemu tome. Arhitektura je stanje emocije, stanje duha, etičkog odnosa prema građenoj sredini. Arhitekt mora da stoji srcem iza svoje arhitekture. U suprotnom dobijamo kvazi-arhitekturu.
Ključ je zapravo u odgovornom planiranju. Nema dobre arhitekture ako urbanizam nije dobar. Čemu jedna dobra kuća, održiva kuća, u okruženju koje nije održivo. Krajnje je vrijeme da struka u CG počne da komunicira. Moramo da razmjenjujemo ideje i da zajednički sagledavamo situacije u kojima se nalazimo. Moramo da uzmemo svoju budućnost u svoje ruke.
- Ko su investitori koji odlučuju da grade u CG? Da li postoji prosječan investitor? Postoji li idealan investitor?
Rekao bih da se trenutno u Crnoj Gori sve manje radi po sistemu take the money and run (uzmi pare i bježi). Sada se pažljivije i promišljenije investira. Činjenica je da 95 posto crnogorskih arhitekata - uključujući i nas - svoj posao bazira na poslovima koje radimo za privatne investitore. Šanse da posao dobijemo na tenderima su veoma male, gotovo nikakve. Mi moramo da se bavimo komercijalnom gradnjom - i da u okvirima odnosa koji se podrazumijevaju u toj vrsti gradnje tražimo recepte za kreiranje kvalitetne arhitekture - u što je moguće većoj mjeri.
Rješenje situaciju u CG vidim u udruživanju arhitekata i ostalih stručnjaka. Razgovarao sam o tome sa kolegama koji vode računa o svom integritetu i koji vode računa o prostoru - ali i o biznisu - i ubijeđen sam da je naše rješenje u udruživanju. Velike poslove u Crnoj Gori uzimaju ljudi koji nisu iz Crne Gore - veliki poslovi prolaze mimo nas. Mi smo se svi zatvorili u svoje male biroe i studije - gdje je prioritet gola egzistencija. Ako želimo da preživimo ovdje moramo da djelujemo zajedno.
- U čemu bi se ogledala suština vašeg djelovanja u prostoru?
Trudimo se da izbjegnemo zablude koje najčešće rezultiraju izostankom stvarne kohezije između objekata i prostora u kojima se ti objekti nalaze. Iskren pristup, iskren odnos ka arhitekturi - to je srž našeg djelovanja u prostoru. Ako nakon naših poteza osjetimo da smo istinski ispunjeni - onda znamo da smo uradili pravu stvar.
- U programu S.ARCH konferencije imamo predavanja na kojima će četvoro eminentnih predavača (holandski arhitekt Vini Mas - Winy Maas, MVRDV; hrvatski arhitekt Idis Turato - polovina bivšeg tandema Randić & Turato; Julien de Smedt, JDS Architects - izgovara se nešto kao Žulien de Smec - polovina bivšeg tandema PLOT, druga polovina je bio Bjarke Ingels, BIG - i Vivijana Mušetola - Viviana Muscettola, Zaha Hadid Architect) ukazati na odnos njihovih objekata prema okruženju - a biće organizovana i izložba na kojoj će učesnici konferencije biti u prilici da prikažu svoje arhitektonske radove, uz obavezne diskusije koje će poslužiti da bi se razmijenila iskustva i mišljenja između učesnika konferencije i predavača. Dakle, koji su bili vaši motivi da uzmete aktivnog učešća u procesu organizacije pomenute konferencije? Na koji način mislite da ćete doprinijeti opštoj situaciji koja trenutno vlada na CG arhitektonskoj sceni?
Osnovni naš motiv je da se i u CG čuje glas struke, glas vodećih arhitektonskih mislilaca što danas djeluju na međunarodnoj i regionalnoj sceni.
Moja iskrena ambicija bila bi da konferencijom podignemo svijest o prostoru, o arhitekturi, a samim tim i o opštoj kulturi. To se zapravo poklapa sa ambicijom i misijom Enforme.
Dobro je što će se konferencija održati u Pržnu, u blizini Budve - grada koji je najočiglednija posljedica načina na koji se odnosimo prema našem prostoru, našem okruženju. Nadam se da će biti prilike da se uokviru programa konferencije osvrnemo i na situaciju u Budvi - i razmjenimo iskustva sa gostujućim predavačima i tim putem dođemo do smjernica i predloga za eventualna prostorna rješenja, koja su nam prijeko potrebna.
Ubijeđen sam da će konferencija biti uspješna. U ovom trenutku je najbitnije da krenemo. Moramo pokrenuti inicijative i početi da djelujemo. Moramo ubijediti i struku i ljude sa strane, generalnu publiku, da je arhitektura važna. Arhitektura je slika jednog naroda. Naša arhitektura je naša slika, a naši gradovi, sela, okruženje u kojem živimo - to smo mi - to je slika našeg duha. O toj slici moramo voditi računa. Krajnje je vrijeme da reagujemo.
Okupljanje mladih stvaralaca
Novaković se sa suprugom Marijom, arhitekticom, vraća u Crnu Goru 2006. godine. Okupljaju tim mladih inžinjera, kolega čiji se senzibiliteti i stavovi po mnogim pitanjima koja se tiču tretiranja prostora idealno podudaraju i nadopunjuju, te osniva projektantsko preduzeće, odnosno arhitektonski studio Enforma d.o.o. (enforma.me). Studio je projektovao i realizovao veliki broj objekata različitih tipologija, od kojih su neki nagrađeni.
Pomenimo neke od tih nagrada: CEMEX Building Award/ Međunarodna CEMEX nagrada za građenje/ XXI ciklus/ Meksiko/ 2012. godine – III nagrada u kategoriji Održiva gradnja za vilu Stoliv u Stolivu/ CG; Međunarodna nagrada/ International Property Award/ London/ 2013. godine – Pet zvjezdica za najbolji stambeni kompleks u CG, Acacia Hills/ Đenovići/ CG; Godišnja nagrada za arhitekturu Inžinjerske komore CG, 2013. godine itd.
Bonus video:
