DŽUDO: 50 GODINA AKADEMIKA

Zlatni jubilej zlatnog kluba

Džudo klub Akademik je osnovan 1965. godine, a nastao je iz sekcije koja je počela sa radom godinu ranije
301 pregleda 8 komentar(a)
Dragomir Bečanović, Foto: Vijesti sport
Dragomir Bečanović, Foto: Vijesti sport
Ažurirano: 04.04.2019. 16:23h

Najuspješniji džudo klub u Crnoj Gori ove godine slavi zlatni jubilej - 50 godina postojanja. Tim povodom u Nikšiću je u petak održana svečanost na kojoj su dodijeljena priznanja zaslužnima za razvoj i uspjehe jednog od najuspješnijih sportskih kolektiva u državi.

Džudo klub Akademik  je osnovan 1965. godine, a nastao je iz sekcije koja je počela sa radom godinu ranije.

Sekciju je vodio Milorad-Miško Vujović sa Cetinja, inače prvi takmičar iz Crne Gore koji je osvojio titulu prvaka Jugoslavije 1968. godine u teškoj kategoriji (+93 kg).

Njemu je često pomagao i Nikola Miljević. Kako je Vujović zbog radnih i sportskih obaveza morao prestati sa vođenjem treninga, to je tu ulogu preuzeo Petar Ilić, za koga se može reći da je rodonačelnik ovog sporta u Nikšiću.

Osnivanjem kluba, kome je dato ime Akademik (treninzi su tada obavljani u sali Pedagoške akademije, pa je po tome dobio ime), uz redovne treninge i omasovljenje, stvaran je kvalitet, koji se kasnije nadograđivao, po čemu će ovaj klub postati prepoznatljiv u Crnoj Gori i mnogo šire.

Prvi predsjednik kluba bio je Kićun Lješković. Već 1975. godine, Petrov mlađi brat Milić Ilić, uspio da osvoji titulu prvaka Jugoslavije za juniore koje je održano u Splitu, kao i peto mjesto na prvenstvu Evrope u Finskoj, što mu je omogućilo da bude proglašen za najboljeg sportistu grada.

Od 1985. godine, po završetku uspješne takmičarske karijere, Milić Ilić preuzima mjesto prvog trenera i postaje jedan od najtrofejnijih crnogorskih i jugoslovenskih trenera.

U razvoju Kluba veoma je značajna 1979. godina, kada je Akademik izborio plasman u Prvu saveznu džudo ligu Jugoslavije. Dolaskom nove generacije predvođene Dragomirom Bečanovićem, uz Ranka Miranovića koji je stigao kao pojačanje iz Titograda, Rajka Mrvaljevića, Dragoljuba i Željka Radulovića, braće Šabotić, Đešnića i drugih, uz postojeći takmičarski kadar, Akademik izbija u  vrh jugoslovenskog muškog džudoa.

Poslije nekoliko drugih i trećih mjesta, konačno 1992. godine u Beogradu klub je po prvi i jedini put u muškoj konkurenciji osvojio titulu ekipnog prvaka Jugoslavije.

Pravi podvig ostvario je Dragomir Bečanović na  Prvenstvu Evrope 1987. godine u Parizu, kada je osvojio titulu viceprvaka „starog kontinenta”.  Zlatnom medaljom se okitio i na prvenstvu Balkana u Atini 1988. godine.

Ovi rezultati, kao i uspjesi na međunarodnim turnirima, omogučili su mu da ostvari olimpijsku normu i uspješno nastupi na Olimpijskim igrama u Seulu 1988. godine.  Dragomir  Bečanović  je 1989. u Beogradu ostvario najbolji rezultat u istoriji jugoslovenskog džudoa,  osvojivši titulu prvaka svijeta u svojoj kategoriji (-65 kg). Bečanović je dva puta proglašavan za najboljeg sportistu Crne Gore (1987 i 1989), a 1989. je  u svim anketama izabran za najboljeg sportistu Jugoslavije.

Sa uspjesima takmičari Akademika su nastavili i poslije sticanja nezavisnosti Crne Gore, predvođeni  Srđanom Mrvaljevićem, vicešampionom svijeta iz Pariza 2011. godine, te učesnikom Olimpijskih igara u Pekingu, gdje je osvojio 7. mjesto.

Bečanović: Džudo je put do ravnoteže

U svom obraćanju povodom velikog jubileja, najuspješniji crnogorski džudista svih vremena i aktuelni predsjednik Džudo saveza Crne Gore Dragomir Bečanović je rekao:

"Veliko mi je zadovoljstvo što se jubilej obilježava u nezavisnoj državi Crnoj Gori, koja gotovo u svim sportskim disciplinama daje evropski relevantne rezultate. Kada je prije 50 godina osnovan Akademik, niko nije mogao slutiti kakav talenat Nikšićani nose u sebi. Danas sa velikim ponosom ističemo da smo najznačajniji i najtrofejniji džudo klub u Crnoj Gori.

A džudo je koliko sport, toliko i umjetnost, umjetnost življenja i ravnoteže. Uči nas kako da svojom snagom narušimo ravnotežu protivnika, kako da nam borba postane put srca u nenarušenom jedinstvu duha i tijela, koje dovodi biće do izvora nepresušne energije. Zato pravi borac sluša zatomljenu mudrost tijela: prilagođava se svemu, da bi sve prilagodio sebi, popušta da bi pobijedio, a snagu protivnika okreće protiv njega samog. Džudo je put koji vodi do ravnoteže, do potpune emocionalne, psihičke i tjelesne zrelosti i stabilnosti. Gruba snaga protivnika savladava se popuštanjem, brzinom i vještinom, a sama riječ ju-do znači: blagi put, odnosno način.

Tvorac džuda Jigoro Kano definiše i konačni cilj ove borilačke vještine, a to je usavršavanje čovjeka koji kroz borbu za ravnotežu postaje vredniji član zajednice. Akademik je proizveo mnogo vrijednih članova zajednice, koji su svoj doprinos dali ne samo sportu, već su značajno doprinijeli i opštoj dobrobiti crnogorskog društva. Masovnost ovog sporta potvrđuje da će nove generacije izrasti u stabilne ličnosti i vrijedne članove društva.

A možda će neko biti i šampion, čija će medalja osvijetliti grad pod Trebjesom. Ja se u ime Džudo saveza zahvaljujem svima koji su u Akademik uložili godine i decenije svoga rada i života, i želim takmičarima još mnogo uspjeha i medalja.

A mladima poručujem da je put džuda, put do savršenog sklada duha i tijela, sklada koji će im omogućiti da svijet posmatraju bez privida i predrasuda, da ga sagledaju onakvim kakav on jeste. Neka svojim duhovnim očima gledaju Zemlju izlazećeg sunca, to prekrasno izvorište džuda i zena, čija energija savršeno odgovara crnogorskom borbenom mentalitetu".

Preporučujemo za Vas