POGLAVLJE 29

Carinska unija

136 pregleda 0 komentar(a)
Carinska unija, Foto: Dragana Koprivica
Carinska unija, Foto: Dragana Koprivica
Ažurirano: 04.04.2019. 16:16h

Poglavlje otvoreno 16. decembra 2014. godine

Carinska unija predstavlja jedinstveno carinsko područje 27 zemalja članica Evropske unije u kojem se ukupna unutrašnja trgovina i promet robom između članica odvija bez carinskih formalnosti, odnosno bez sprovođenja carinskog nadzora nad robom, i bez naplate carinskih davanja.

Od svog osnivanja 1. jula 1968. Carinska unija je jedan od kamena temeljaca evropskih integracija i ključna komponenta dobrog funkcionisanja unutrašnjeg evropskog tržišta.

U pogledu trgovinskih odnosa s trećim zemljama važi načelo da sva roba koja ulazi na područje Unije podliježe jedinstvenim pravilima kontrole i naplate propisanih carina utemeljenih na zajedničkoj carinskoj tarifi i zajedničkom i usklađenom carinskom zakonodavstvu za primjenu te tarife.

Pravna regulativa Carinske unije, skoro isključivo, se sastoji od zakondavstva koje je direktno obavezujuće za države članice.

Ona obuhvata Carinski kodeks EU (danom prijema u EU prestaje da važi carinski zakon države koja ulazi u EU) i propise za njegovu primjenu.

Ti propisi se odnose na Kombinovanu nomenklaturu, zajedničke carinske tarife i propise o klasifikaciji tarifa, carinskim olakšicama, suspenziji carina i određenim carinskim kvotama, o carinskoj kontroli krivotvorene i piratske robe, prekursora za narkotike, izvoza kulturnih dobara, kao i o zajedničkoj administrativnoj pomoći u pitanjima carine i tranzita.

Nacionalne carinske službe članica zadužene su za svakodnevno operativno sprovođenje carinske politike EU.

One prikupljaju carinske takse, akcize i porez na dodatu vrijednost na uvezene proizvode iz trećih zemalja i brinu o poštovanju uvoznih kvota i drugih ograničenja.

Takođe, ove službe sprovode i odgovarajuće carinske kontrole na spoljnim granicama Unije u svrhu suzbijanja svih oblika kriminala, organizovanog kriminala, terorizma, pranja novca, te zaštite prava intelektualne svojine, osiguravanja zaštite zdravlja i sigurnosti potrošača i očuvanja životne sredine.

Za očekivati je da će na tok i dužinu trajanja pregovora Crne Gore sa EU u ovom poglavlju u velikoj mjeri uticati i sama politička odluka EU o tome da li će Crna Gora biti primljena u paketu sa drugim državama zapadnog Balkana ili ne.

Ukoliko bi se dinamika pridruživanja EU nastavila sadašnjim tempom, Crna Gora bi postala prva članica Unije od zemalja zapadnog Balkana, što bi značilo da bi njene granice sa Albanijom, Kosovom, Srbijom i BiH bile spoljne granice EU.

Takođe, buduće članice EU, pa i Crna Gora, moraju obezbijediti vezu sa odgovarajućim kompjuterskim carinskim sistemima EU, kao što su TARIC, QUOTA2, Surveillance2, EBTI, AEO, NCTS. Carinska služba, mora i da garantuje adekvatne mjere za primjenu i sprovođenje posebnih pravila navedenih u odgovarajućim oblastima pravnih tekovina EU, kao što su odredbe o spoljnoj trgovini, zdravlju i bezbjednosti.

Crnogorski carinski sistem je uređen Carinskim zakonom, Zakonom o carinskoj tarifi, Zakonom o carinskoj službi i drugim podzakonskim aktima.

Za carinsku politiku nadležno je Ministarstvo finansija, dok je za sprovođenje carinske politike nadležna Uprava carina, kao organ u okviru Ministarstvo finansija. Crna Gora je ostvarila određeni napredak u carinskom zakonodavstvu, i on se uglavnom ogleda u usklađivanju kombinovane nomenklature sa Kombinovanom nomenklaturom EU i ukidanju svih carinskih administrativnih taksi, koje nijesu bile u skladu sa Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju između Crne Gore i EU i acquis-em.

Kombinovana nomenklatura, koja je propisana od strane EU, predstavlja jedan od osnovnih preduslova za pravilno sprovođenje spoljnotrgovinske razmjene sa zemljama članicama EU i mijenja se svake godine, pa je Vlada Crne Gore preuzela obavezu da svake godine u novembru Uredbom usklađuje nomenklature carinske tarife.

Crna Gora će tokom predpristupnih pregovora morati uložiti napor kako bi svoje propise uskladila sa onima u EU.Tako, primjera radi, jednom od novousvojenih uredbi Vlade Crne Gore omogućeno je odloženo plaćanje carinskog duga u roku od 30 dana od prijema carinske deklaracije, dok u Carinskom kodeksu Zajednice to razdoblje iznosi 10 dana.

Nadalje, kada je riječ o zakonodavstvu, Crna Gora poznaje samo carinske količinske kvote za pojedine poljoprivredno prehrambene proizvode, koje su utvrđene Sporazumom CEFTA 2006, Privremenim Sporazumom o trgovini i srodnim pitanjima između EU i Crne Gore i Sporazumom o slobodnoj trgovini između Crne Gore i Republike Turske, zbog čega će biti potrebno dodatno usklađivanje sa propisima EU.

Pored ovoga, biće potrebno usvojiti propise i obučiti carinike za, primjera radi, detaljan opis carinske kontrole robe sa dvojnom namjenom (uključuje softver i tehnologiju koja se osim za civilne može koristiti i za vojne svrhe, robu koja se može koristiti za neeksplozivnu upotrebu i pomoći u proizvodnji nuklearnog oružja), carinsku kontrolu kulturnih dobara, prekursora za proizvodnju narkotika i rizičnih hemijskih proizvoda.

Odjeljenje u Upravi carina nadležno za naknadne carinske kontrole mora se ojačati kako bi moglo sistematično planirati i sprovoditi naknadne ili represivne kontrole, nadomještajući smanjenje fizičkih i dokumentacionih provjera.

Od mnoštva oblasti, naknadnom kontrolom u Crnoj Gori su pokrivene samo oblasti koje se odnose na carinsku vrijednost robe, svrstavanje robe u nomenklaturu Carinske tarife i porijeklo robe.

Uprava carina će morati da uloži dodatne napore na jačanju unutrašnje kontrole radi efikasnog sprječavanja i otkrivanja korucije i ostalih nedozvoljenih radnji unutar carinskog sistema.

U Crnoj Gori je od juna 2011. na snazi novi Pravilnik o kontroli gotovog novca, koji detaljno reguliše postupke unošenja gotovog novca u zemlju i iznošenja iz zemlje kao i kazne za njihovo neprijavljivanje. U junu prošle godine usvojeni su i propisi kojima se obezbjeđuje snažnija zaštita intelektualne svojine, u cilju prilagođavanja ove oblasti acquis-u.

Prema tim propisima, za robu za koju se sumnja da je predmet povrede prava intelektualne svojine, a to su žig, dizajn, geografske oznake porijekla ili patent, carinski postupak se prekida, a sumnjiva roba se zadržava. Međutim, u oba slučaju biće potrebno dodatno usaglašavanje sa propisima EU.

Veoma bitna stavka koja se tiče Poglavlja 29, a koju potencira i EK u svom Izvještaju o napretku Crne Gore za 2011. je potreba da se ubrza prijem u članstvo u Konvenciji o zajedničkom tranzitu.

Riječ je o projektu kojim se uvodi jedan dokument za tranzit robe kroz sve zemlje članice Unije i četiri članice EFTA-e (Lihtenštajn, Norvešku, Island i Švajcarsku).

Kroz ovaj projekat se, takođe, usaglašavaju domaći propisi i carinske procedure sa onima u EU i u članicama EFTE, tako da se na kraju omogućuje transport robe bez zaustavljanja teretnih prevoznih sredstava na granicama zemalja članica EU i EFTE.

Članstvo u ovoj Konvenciji, gdje prijem traje godinama, praktično bi značilo da bi se, primjera radi, roba za Mađarsku mogla cariniti u Luci Bar, a 25 posto EU carine ostalo bi Crnoj Gori.

Za pregovore o pristupanju EU veoma značajno je to što je Crna Gora pristupila programu CUSTOMS 2013, čiji je krajnji cilj da se carinsko poslovanje članice ili države koja je u procesu pridruživanja uskladi sa potrebama zajedničkog tržišta Unije.

Ovaj program, koji finansira EU, sprovodi se kroz razvoj IT sistema elektronske razmjene podataka, uporedne analize zakonodavstava, obuke carinskih službenika...

Na kraju, Uprava carina će tokom predpristupnih pregovora morati preduzeti značajne i vrlo opsežne aktivnosti na jačanju kapaciteta, kao i na razvoju i izgradnji cijelog niza informaciomnih sistema iz evropskog koncepta e-carine, koji danom pristupanja u EU moraju biti u potpunosti operativni.

Članstvom u EU, crnogorski građani i građanke moći će da kupe kvalitetnije proizvode iz bilo koje države članice Unije, i to po znatno nižim cijenama nego danas.

Carinska unija je jedinstveno trgovinsko područje u kojemu sva roba slobodno cirkuliše, bez obzira na to je li proizvedena u EU ili je uvezena iz trećih zemalja.

Tako, odjeća proizvedena u Njemačkoj može biti isporučena u Crnu Goru bez obračuna carine i primjene bilo kakve carinske kontrole (sada se carina naplaćuje na robu vrjedniju od 150 eura), dok se, na primjer, carina na uvezeni televizor iz Južne Koreje kao zemlje ne-članice EU plaća po njegovom prvom ulasku u EU, a nakon toga nema više dodatnih carina ili dodatnih provjera unutar EU.

Mnogi naši građani i građanke smatraju da se ulaskom u EU ukidaju sve granice, pasoške i carinske kontrole prema drugim državama Unije.

Ulaskom u EU ne ukidaju se automatski pasoške kontrole sa susjednim zemljama EU-a, ali se ukida carina između država članica.

Pasoška kontrola u potpunosti se ukida tek pristupanjem Šengenskom sporazumu što se, prema iskustvu novih članica, može očekivati nekoliko godina nakon pristupanja Uniji.

doc. dr Jelena Žugić

Preporučujemo za Vas