POGLAVLJE 23

Pravosuđe i osnovna prava

64 pregleda 0 komentar(a)
Pravosuđe i osnovna prava, Foto: Dragana Koprivica
Pravosuđe i osnovna prava, Foto: Dragana Koprivica
Ažurirano: 04.04.2019. 16:16h

Poglavlje otvoreno 18. decembra 2013. godine

Poglavlje 23 - Pravosuđe i temeljna prava predstavlja oblast koja će biti pod posebnom pažnjom Evropske unije i crnogorske javnosti u toku cijelog pregovaračkog procesa.

Ono se sastoji iz oblasti pravosuđa, antikorupcije, osnovnih prava i prava građana i građanki EU, a pored usvajanja pravne tekovine EU kroz usklađivanje sa nacionalnim zakonodavstvom, poseban izazov će biti primjena istog, kroz ostvarivanje mjerljivih rezultata.

Crna Gora mora da pokaže punu posvećenost da postojeće i buduće zakonodavstvo iz ove oblasti uskladi sa pravnom tekovinom EU.

Smanjenje broja neriješenih predmeta, ubrzanje vremena postupanja, jačanje pravne sigurnosti građana i građanki, osiguranje pristupa pravosuđu i poboljšanje funkcionalne organizacije u pogledu trajanja postupka biće pod stalnim monitoringom.

Reforma pravosuđa podrazumijeva izmjenu Ustava, kao i usklađivanje zakona koji se odnose na funkcionisanje pravosuđa.

Promjena Ustava u dijelu organizacije pravosuđa je politički proces, za koji se mora obezbijediti dvotrećinska većina u Skupštini Crne Gore.

Ovaj proces bi mogao donekle da uspori proces integracije Crne Gore u EU. Ipak, među parlamentarnim političkim subjektima postoji konsenzus oko potrebe bržeg pridruživanja EU, tako da je za očekivati da će se potrebne izmjene Ustava desiti u dogledno vrijeme.

U području nezavisnosti pravosuđa, izmjenama Ustava i zakonskog okvira potrebno je osigurati nezavisnost i samostalnost sudija i sudova, posebno kroz depolitizovano i na zaslugama zasnovano postavljanje članova Sudskog i Tužilačkog savjeta, čime bi ove institucije postale isključivo nadležne za izbor, te sankcionisanje onih koji na bilo koji način krše etičke i profesionalne standarde sudijske i tužilačke profesije.

Uvođenje objektivnih i transparentnih kriterijuma za izbor sudija i tužilaca dodatno bi se obezbijedila njihova nezavisnost i profesionalnost.

U slučaju Crne Gore, poseban akcenat će biti stavljen upravo na procedure za izbor, napredovanje, disciplinsko kažnjavanje i otpuštanje sudija, kao i na transparentnost i nezavisnost rada Sudskog savjeta.

Ustavne izmjene u dijelu uređenja pravosuđa proizvešće brojne zakonske izmjene i dopune. Zakoni o sudovima, Sudskom savjetu, državnom tužilaštvu, a i brojni drugi moraće da pretrpe brojne izmjene i dopune.

Za građane i građanke je od posebne važnosti da pored nepristrasnog, nezavisnog i stručnog pravosuđa, pravda bude zadovoljena u razumnom roku.

Ostvarivanju tog cilja biće posvećen čitav niz mjera koje služe podizanju učinkovitosti pravosuđa, i to kroz primjenu IT tehnologije, racionalizaciju sudske administracije, racionalizaciju mreže osnovnih sudova, bolje upravljanje, te unaprijeđenje zakonodavnog okvira radi skraćivanja trajanja sudskih postupaka. U manjim sudovima potrebno je uspostaviti sistem nasumične alokacije predmeta.

Sprovođenje Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći nije adekvatno, jer nedostaju potrebna budžetska sredstva.

Razvoj cijelog društva u značajnoj mjeri zavisi od uspješnosti borbe protiv sveprisutne korupcije, a pažnja će biti usmjerena na naglašen trend zakonodavstva EU koji će se reflektovati kroz buduću direktivu o zamrzavanju i oduzimanju sredstava stečenih izvršenjem krivičnog djela.

Smanjenje korupcije je preduslov stabilnosti demokratskog društva i vladavine prava. Da bi se taj cilj mogao ostvariti, EU propisuje ne samo čvrst zakonodavni okvir, nego i institucije sposobne da sprovedu dosljednu politiku prevencije i suzbijanja korupcije.

Prilagođavanje države kandidata podrazumijeva stvaranje nacionalnog programa borbe protiv korupcije koji će sadržati konkretne mjere. Aktivnosti na ovom području usmjerene su u dva glavna pravca: preventivnom i represivnom.

Ključ prevencije je smanjiti rizike pojave korupcije i to prvenstveno podizanjem nivoa svijesti javnosti o njenoj neprihvatljivosti.

Tome doprinose i izmjene zakonodavnog okvira u području finansiranja političkih aktivnosti, sprječavanja sukoba interesa i prava na pristup informacijama kojima se obezbjeđuje transparentnost djelovanja javnih institucija.

Pored prevencije, neophodan je i djelotvoran represivni državni aparat za otkrivanje, procesuiranje i sankcioniranje počinilaca koruptivnih djela.

Od posebnog značaja biće proces izrade akcionih planova i izgradnja institucionalnih kapaciteta za njihovo sprovođenje.

Povelja o temeljnim pravima EU obuhvata građanska, politička, ekonomska i socijalna prava građana i građanki EU vezana za poštovanje temeljnih sloboda, jednakosti i solidarnosti.

Između ostalog, od države kandidata se traži usvajanje efikasnih mehanizama u borbi protiv svih oblika diskriminacije, zaštita nacionalnih manjina i obezbjeđivanje pristupa pravosuđu osobama slabijeg imovnog stanja kroz institut besplatne pravne pomoći.

Evropska komisija je nesporno prepoznala probleme sa kojima će Crna Gora, kada je poštovanje ljudskih prava i sloboda u pitanju, morati da se suoči.

Administrativni kapaciteti i finansijska sredstva za sprovođenje propisa u oblasti temeljnih prava su ograničeni.

Zakonodavni i institucionalni okvir mora biti usklađen sa međunarodnim standardima prvenstveno u pogledu zatvorskih uslova i postupanja s osuđenim licima, pa se stoga snažno preporučuje unaprijeđenje sistema alternativnih mjera kažnjavanja, kako bi se riješila prenatrpanost zatvorskih jedinica.

Stare slučajeve napada na novinare treba do kraja procesuirati i prevesti u krivični postupak za puno utvrđivanje krivičnopravne odgovornosti počinilaca i nalogodavaca.

Zakon o Zaštitniku ljudskih prava i sloboda, kao i Zakon o zabrani diskriminacije, moraju se uskladiti s pravnom tekovinom EU.

Predmeti koji se tiču prava LGBT populacije se sporo procesuiraju, dok su aktivisti civilnog društva koji se bave promovisanjem i zaštitom prava LGBT populacije i dalje žrtve diskriminacije.

Mnogo se više mora uraditi na polju suzbijanja nasilja u porodici, afirmaciji prava lica sa invaliditetom, uključivanju žena u politički život zemlje.

Preduzimaju se ograničene mjere na olakšavanju pristupa obrazovanju i zapošljavanju Romima i Egipćanima.

Stope napuštanja škole i nezapošljenosti ostaju visoke, naročito kada je riječ o ženama iz ove populacije. Mora se unaprijediti socijalni dijalog, a potrebno je okončati pregovore o novom kolektivnom ugovoru.

Povraćaj imovine i dalje teče sporo, a postupci su obimni i dugi. Vlada je vrlo malo uradila da obezbjedi potrebna sredstva za podnošljiv život u kampu Konik.

Treba napomenuti da pravna tekovina EU za poglavlje 23 nije velika u odnosu na druga poglavlja, ali je vrlo zahtjevna za zemlju kandidata, jer direktno zadire u stanje vladavine prava i političkog sistema zemlje kandidata, što se može vidjeti na osnovu kratkog prikaza u ovom tekstu.

Činjenica da se u ovom poglavlju prati kapacitet prvenstveno pravosudnih institucija u dijelu nezavisnosti i pune primjene zakona, sa akcentom na spremnost i osposobljenost za sistemsku borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala dovoljno govori o složenosti procesa pregovaranja koji slijedi u ovoj oblasti.

Poglavlje 23 će do kraja ostati otvoreno, jer se procjenjuje da se proces izgradnje vladavine prava mora primarno pratiti tokom cijelih pregovora i da je uspjeh u izgradnji pravosuđa i poštovanja temeljnih prava veliki garant uspostavljanja funkcionalne demokratije spremne za punopravno članstvo u EU.

Iz ovog kratkog pregleda stanja može se vidjeti koliko je pitanja na dnevnom redu i koliko će puno truda trebati Crnoj Gori da dobije institucije sposobne da u potpunosti odgovore izazovima poštovanja visokih standarda.

 Bitno je naglasiti da će se kroz napredak u ovoj oblasti bitno uticati i na ukupnu društvenu svijest o brojnim pitanjima koja su do sada bila zatvorena ili otvarana u skladu sa interesima tradicionalizma i lokalne politike.

Napredovanje u savladavanju zahtjeva koje nose pregovori oko poglavlja 23 će djelovati na jačanje pravne sigurnosti građana i građanki, ali i njihovog povjerenja u pravosudni sistem, kao i na ukupno podizanje svijesti javnosti o poštovanju i ostvarivanju osnovnih prava.

Put evropskih integracija Crne Gore i rad na zaživljavanju vrijednosti razvijenih demokratija koje će doprinijeti uspostavljanju vladavine prava, prate i brojne predrasude.

Jedna od njih je vjerovanje da će naši problemi konkretno u ovom poglavlju vezani za vladavinu prava, koju možemo posmatrati i kroz prizmu borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala, pa i poštovanje ljudskih prava i sloboda, skoro pa nestati.

Predrasuda je i da će se proces EU integracija okončati ulaskom Crne Gore u EU.

Predrasuda je da ćemo samo ispunjavanjem preporuka institucije konačno izgraditi u pravcu pune profesionalizacije, depolitizacije, nezavisnosti i samostalnosti.

Ali, čitav ovaj proces će nam svakako biti ljekovit i voditi ka uspostavljanju demokratskog društva odgovornih građana i građanki. 

Boris Marić

Preporučujemo za Vas