POGLAVLJE 10

Informatičko društvo i mediji

62 pregleda 0 komentar(a)
Informatičko društvo i mediji, Foto: Dragana Koprivica
Informatičko društvo i mediji, Foto: Dragana Koprivica
Ažurirano: 04.04.2019. 16:15h

Poglavlje otvoreno 31. marta 2014.

U okviru poglavlja 10 pregovori se vode o elektronskim komunikacijama i informacionoj tehnologiji, uslugama informatičkog društva i elektronske trgovine, audiovizuelnoj politici tj. medijima, ali i regulaciji zaštite maloljetnika od neprimjerenih programskih sadržaja. Uz to se promovišu evropska audiovizuelna djela, štiti filmska građa, razvija medijski pluralizam, itd, a sve sa ciljem stvaranja evropskog informacionog prostora.

Glavna uloga Generalnog direktorata za informaciono društvo i medije, koji je postao dio Generalnog direktorata za komunikacijske mreže, sadržaj i tehnologije (DG CONNECT), je da unaprijedi aktivnosti i politike, koje će sa jedne strane, eliminisati prepreke u djelotvornom funkcionisanju unutrašnjeg tržišta telekomunikacijskih servisa i mreža, i sa druge strane, ciljeve koji će biti ispunjeni uvijek imajući u vidu potrebu za zaštitom osjetljivih podataka u oblasti elektronskih komunikacija, uz regulaciju zaštite maloljetnika i ljudskih prava u audiovizuelnom polju.

Poglavlje 10, kroz zakonodavstvo Evropske unije, obuhvata široku lepezu tema. Na prvom mjestu, pažnja EU je usmjerena ka elektronskim komunikacijama i informacionoj tehnologiji. Ovo pitanje je regulisano u Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju (član 106) koji su potpisali Crna Gora i EU, a u kojem je naglašeno da će se saradnja na tom polju „prvenstveno fokusirati na prioritetna područja u vezi sa pravnom tekovinom (...) sa krajnjim ciljem usvajanja pravnih tekovina od strane Crne Gore (...) tri godine nakon stupanja na snagu ovog ugovora.“

Crna Gora je važnost novih tehnologija i informacionog društva prepoznala odlukom da se dio koji se bavi komunikacijama iz Ministarstva pomorstva i saobraćaja 2010. preseli u Ministarstvo za informaciono društvo, postajući tako Ministarstvo za informaciono društvo i telekomunikacije. U 2008. je donijet novi Zakon o elektronskim komunikacijama, a ranija Agencija za telekomunikacije se transformisala u Agenciju za elektronske komunikacije i poštansku djelatnost.

U ovom pogledu, zabrinutost je iskazana u odnosu prema efektivnoj nezavisnosti ovog regulatornog tijela, jer su članovi Savjeta imenovani ranijom odlukom Vlade. Iako je to sada u nadležnosti Skupštine Crne Gore, nezavisnost Agencije ostaje ugrožena, uzimajući u obzir činjenicu da Ministarstvo i dalje ima apelaciona i nadzorna ovlašćenja.

Crna Gora se nalazi u trenutku kada mora da uskladi domaće zakonodavstvo sa zakodavstvom EU u ovom području, s obzirom da je Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju stupio na snagu u maju 2010.

U Izvještaju o napretku Crne Gore za 2011. potvrđuje se da je Agencija razvijala svoje aktivnosti u oblasti primjene zakonodavstva, posebno u pravcu zaštite prava potrošača primoravajući operatere da striktno poštuju zakon i objavljuju svoje tarife i opšte uslove, ali i da je broj prijava protiv odluka Agencije porastao.

Za javnost je značajna i tržišna konkurencija koja je garantovana u polju mobilne telefonije. Sa tri mobilne kompanije koje posluju na teritoriji, postoji mogućnost da korisnik/ca može odabrati operatora koji najviše odgovara njegovim/ njenim potrebama.

Upravo je ovo aspekt koji slobodno tržište i konkurencija treba da garantuju, ali nedostatak povoljnih ponuđača i dalje ostaje problem u polju fiksnog bežičnog tržišta. Regulacije i zakoni, dakle, moraju da osiguraju potrošaču situaciju u kojoj može da izabere najpovoljnijeg operatera.

Uz pojavu novih i brojnih zahtjeva građana i građanki prema institucijama, EU snažno podržava revoluciju (ili samo značajno poboljšanje, na osnovu različitih mišljenja) kako bi se poboljšao stepen korišćenja novih tehnologija u adekvatnijem odgovoru na potrebe građana i građanki.

Navedeno se odnosi na usluge informacionog društva kao što su e-vlada, e-registar i e-potpis, izraza koji se sve češće mogu čuti i u Crnoj Gori.

Prema definiciji koju je dala Svjetska banka, na svom web sajtu, termin e-vlada se odnosi na korišćenje informacionih tehnologija koje mogu služiti raznim ciljevima, poput: boljem ispunjavanju obaveza Vlade ka građanima i građankama, poboljšanoj interakciji između biznisa i industrije, osnaživanju građana i građanki kroz slobodan pristup informacijama, efikasnijem upravljanju u okviru Vladinih institucija.

Ostvarene povoljnosti bi trebale voditi smanjenju korupcije, povećanju transparentnost vlasti, unaprijeđenju praktičnosti, rastu prihoda ili/i smanjenju troškova.

To podrazumijeva da će korišćenje programa zasnovanih na Internetu biti nezaobilazan korak u razvoju javnih politika i praksi.

Ipak, Crna Gora je još u ranoj fazi tog procesa: nikakav napredak nije ostvaren ka daljnjem usklađivanju Zakona o elektronskom potpisu i e-trgovini sa pravnom tekovinom EU iako je ova tema usko vezana za potrebu zaštite podataka i kroz elektronske uređaje.

Sljedeća tema, obuhvaćena poglavljem 10, je audiovizuelna politika koja zahtijeva usklađivanje zakonodavstva sa direktivom Televizija bez granica, što stvara uslove za slobodno televizijsko emitovanje unutar EU.

Ova direktiva je jedna od temeljnih u ovom polju i uspostavlja dva glavna cilja: sa jedne strane, teži se osiguravanju kretanja evropskih televizijskih programa unutar EU i, a sa druge strane zahtijeva da TV kanali, kada je to moguće, posvete polovinu svojih prenosa evropskim poslovima.

Zemlje članice i zemlje koje su u pregovorima moraju da osiguraju slobodu prijema i ne smiju da ograničavaju prenos televizijskih programa iz drugih zemalja članica na svojim teritorijama.

Direktiva, ipak, sadrži određene specijalne restrikcije koje se odnose na zaštitu maloljetnika i u vezi sa navedenim, Crna Gora je usvojila dva pravilnika za bolju zaštitu maloljetnika. U okviru audiovizuelne politike, Crna Gora se saglasila da će dovršiti prelaz ka digitalnoj komunikaciji do 1. januara 2013, na osnovu novog Zakona o digitalnom emitovanju koji je usvojen u julu 2011.

Pitanje informacionog društva, u okviru audiovizuelne politike ili elektronskih komunikacija, ne može biti odvojeno posmatrano od fundamentalnog prava koje leži u osnovi svake buduće rasprave o informacionom društvu i medijima, a to je sloboda izražavanja. Uz slobodu izražavanja, fundamentalna prava slobode medija, slobode prijema i emitovanja informacija moraju biti garantovana.

Kada je riječ o Crnoj Gori, Izvještaj o napretku iz 2011. godine potvrđuje da je zemlja postigla određeni napredak ka slobodi medija, što je bio i jedan od prioriteta postavljenih u prethodnom Mišljenju.

Konkretnije, izmjene i dopune Zakona o krivičnom postupku i Krivičnog zakonika iz jula 2011. predstavljaju korak naprijed ka usvajanju standarda i jačanju slobode izražavanja, jer je kleveta u potpunosti dekriminalizovana i zajedno sa uvredom uklonjena iz Krivičnog zakonika.

Dodatno, Vrhovni sud je u skladu sa praksom Evropskog suda za ljudska prava, propisao smjernice kojim se regulišu najviši iznosi novčanih naknada u slučajevima klevete. Sve navedeno je dovelo do smanjenja broja tužbi protiv medija, iako je veliki broj neriješenih slučajeva još u toku.

Druga oblast koja se tiče slobode izražavanja je i poštovanje privatnosti i dostojanstva u medijima, posebno u odnosu na djecu.

U konkretnom kontekstu, Izvještaj o napretku iz 2011. ističe da profesionalna etika i novinarski standardi i dalje predstavljaju razlog za zabrinutost.

Prednosti koje nam informacione tehnologije i elektronske komunikacije donose su brojne, vrijeme manuelnog doba polako ističe, te se stoga moramo pripremiti i prilagoditi novim tehnologijama, digitalizovanom svijetu i novoj e-terminologiji i praksi.

Poglavlje 10 sadrži pravila koja omogućuju efikasno funkcionisanje zajedničkog tržišta u području telekomunikacionih usluga i mreža, kao i njihovu promociju, razvoj i širu dostupnost.

Cilj EU je da korisnicima osigura usluge po povoljnim cijenama (mobilna i fiksna telefonija, pristup internetu, besplatni hitni pozivi i dr.) uz stimulaciju tržišne utakmice i smanjenje dominacije monopola koji se i dalje održavaju za određene usluge (npr. pristup internetu velike brzine).

Jedan od prioriteta EU je inkluzija informatičkog društva, radi smanjenja digitalne podijeljenosti na različitim nivoima. U području audiovizuelne politike odnosno medija, naglasak je na zaštiti maloljetnika od neprimjerenih programskih sadržaja i oglašavanja, kao i na pravilima o televizijskoj trgovini i oglašavanju.

Chiara Gaia Iascone

Preporučujemo za Vas