Crnogorski komitet pravnika za zaštitu ljudskih prava podnio je vrhovnom državnom tužilaštvu krivičnu prijavu protiv neidentifikovanih bivših pripadnika Vojske Srbije i Crne Gore, koji se sumnjiče za krivično djelo ratni zločin prema civilima, izvršen u provoj polovini 1999. godine na prostoru Rožaja.
Komitet pravnika ih tereti da su u periodu od marta do juna 1999. godine, na potezu planine Hajle i rožajskih sela Besnik, Balotiće, Daciće, G. Bukelj, D. Bukelj, Kaluđerski Laz i mjesta Police, "bez stvarnog povoda i razloga, motivisani iskljčivo nacionalističkim razlozima i razlozima neodgovornog ubijanja nevinih ljudi, izdatim naređenjima, nevršenjem vojne kontrole i propuštanjem vršenja komandnih dužnosti, vojničkim naoružanjem i drugim sredstvima, lišili života Sokola Ljaiqi, Ramu Ljaiqi i Tone Husaj na planini Haili".
"A zatim istoga dana u mjestu Kaluđereski Laz, bezrazložno otvorili mitraljesku i puščanu vatru na više lica koja su činila nenaoružanu kolonu žena, muškaraca i djece, a koja se kretala u zbjegu iz pravca Kosova i planinskog prevoja Kula prema Rožajama, kada su lišeni života Milazim Pelaj, Redžep Brahimaj, Šerif Brahimaj, Mursel Brahimaj, Nemka Brahimaj, Ramiz Brahimaj, Labinot Kastrati, u selu G. Bukelj Selim Kelmendi i Afrim Djuraj a u mjestu Giljevo Polje Faruk Murati, Arif Arifaj, Mehmet Redžaj, Ajet Redžaj, Hetem Redžaj, Musa Redžaj, Arif Hysenaj i Muhamet Bljakaj i u mjestu Polica Sadik Ramćaj, te u mjestu Kaluđerski Laz pucajući iz vojničkog naoružanja na kolonu nedužnih civila, nanijeli teške tjelesne povrede u vidu ustrelina, prostrelina i povređivanja tijela, Musi Ljaiqi, Hadži Ahmeti, Halilu Brahimaj, Gani Nikči, Špresi Zogaj i Hatmoni Bajraktari a zlostavljanjem i višednevnim držanjem vezanog za stablo u mjestu Police, nanijeli teške tjelesne povrde Alji Bećiraju, čime su izvršili krivično djelo ratni zločin protiv civilnog stanovništva", navodi se u prijavi koju je podnio advokat Velija Murić.
Crnogoski komitet pravnika za zaštitu ljudskih prava predlaže da tužilaštvo istraži motive i okolnosti pod kojima su, korišćenjem vojničke sile nad narodom tadašnje države, posebno nad civilima koji su se zbog nasilja koje je u to vrijeme trajalo na Kosovu, našli na prostoru Crne Gore vršili ubijanja i zlostavljanja građana albanske nacionalnosti.
Komitet predlaže i da se na osnovu dokaza koje treba pribaviti, utvrdi da li je zaista bilo žrtava, da li su one posledica ratnih ili kakvih drugih zločina, da utvrdi motive i razloge takvog postupanja, te da sva ta postupanja uz pravilnu pravnu kvalifikaciju, svede na konkretne izvršioce i nalogodavce, odnosno na odgovornost lica čija postupanja se mogu dovesti u vez sa radnjama i nastupjelim posledicama.
"Dokazi koji podržavaju podnošenje ove krivične prijave, nalaze se kod toga tužilaštva, Ministarstva unutrašnjih poslova, vojnih jedinica iz vremena vršenja zločina i vojnih institucija koje su sledbenici tih jedinica, te konačno dijelom i u spisima Višeg suda u Bijelom Polju. Poseban dokazni značaj, imaju kazivanja lica koja raspolažu neposredna saznanja o događanjima na koja se odnosi prijava", stoji u prijavi.
Iz Komiteta napominju da zbog, kako smatraju, površno vođene istrage u ranije vođenom postupku veliki broj svjedoka nije saslušan a onima koji su saslušavani nije bila "data mogućnost da do kraja iznose relevantne činjenice". "Praktično, posebno u istražnom postupku, svjedoci su usmjeravani da se izjašnjavaju samo na djelove događaja, dakle nijesu ispitivani cjelovito, na što smo još tada u vidu konkretnih primjedbi ukazivali".
Bonus video:
