MOŽE LI SE SAVLADATI HRONIČNI UMOR?

Više kretanja daje više energije

Jeste li znali da i nedostatak stresa može da dorpinese pojavi umora. Eksperti kažu da treba održavati jednu finu ravnotežu između dosade i izgaranja na poslu
0 komentar(a)
umor, Foto: Shutterstock.com
umor, Foto: Shutterstock.com
Ažurirano: 05.04.2015. 14:55h

Čak 20 do 30 posto onih koji ulaze u ambulante svojih ljekara osjeća umor, umor od glave do zadnjeg prsta na nozi. Različiti uzročni faktori mogu iscrpiti, oslabiti vašu energiju, a da ih, istovremeno, ljekar previdi.

Ako ste hronično umorni mjesecima i ne znate s čime bi to povezali, svakako se posavjetujte sa ljekarom. Problem može biti jednostavan, ali i kompleksan. To znači da postoje načini ne samo zaustavljanja potrošnje energije, nego i okretanja tog procesa u obrnutom pravcu.

Kretanje

Sjedite za stolom čitav božji dan, nikad se previše ne naprežete, pa ipak ste uvijek umorni. Kako to može biti? Možda je vaš problem upravo u tome što se ne izlažete fizičkim naporima. Eksperti su došli do zaključka da biti fizički neaktivan pogoduje pojavi tromosti i umora. S druge strane, redovne vježbe ili fizički rad, rezultiraju boljom opštom tjelesnom energijom.

Prema tome, onaj ko se redovno bavi nekom sportsko-rekreativnom aktivnošću osjeća se krepkiji, snažniji tokom čitavog dana, za razliku od onog pospanka na kauču ili fotelji pred televizorom. Jedno dobro žustro hodanje učiniće da se osjećate mnogo odmorniji, nego jedan odmor izležavanjem. Fizička aktivnost takođe poboljšava san, koji opet može da smanji umor. Prisjetite se dana kada ste bili izvan kuće, malo planinarili, uređivali vrt ili jednostavno malo dže hodali - kako ste tu noć dobro spavali.

Osigurati odmor

Uveče idete rano u krevet, ujutro rano ustajete - pa ipak ste čitavo vrijeme iscrpljeni. Zašto?

Jedan od uzroka umora, koji često promakne ljekarima je opstruktivni zastoj disanja za vrijeme spavanja. Taj prekid disanja nastaje kada se tkivo ždrijela stisne i jednostavno zatvori disajni put. Osoba, u stvari, za vrijeme spavanja prestane da diše kroz 20-40 sekundi. Kad se to dogodi, čovjek se probudi i tek tada počne ponovno da diše. Buđenje je kratkotrajno, ali se može dogoditi i do 100 puta tokom jedne noći, tako da osoba gubi znatan dio sna i to onog najvažnijeg, dubokog sna, koji odmara i oporavlja.

Međutim, umor nije jedini problem koji takvi prekidi disanja u snu mogu da stvore. Zbog smanjenog unosa kiseonika u organizam, takva stanja mogu da dovedu do remećenja srčanog ritma (čak i infarkta) i povišenog krvnog pritiska. Ako mislite da bi takvi problemi sa snom mogli da budu razlog vašeg hroničnog umora, trebalo bi odmah da se posavjetujete sa ljekarom, najbolje sa stručnjakom za poremećaj spavanja. Postoje brojne mogućnosti liječenja. Neke promjene u načinu života mogu da pomognu u smanjenju ili uklanjanju neugodnih prekida disanja za vrijeme sna. Dvije najdjelotvornije mjere su:

  • Smanjenje tjelesnog masnog tkiva. U svakom slučaju korisno je smanjiti prekomjernu tjelesnu težinu.
  • Smanjenje pijenja alkoholnih pića. Izbjegavanje alkohola može biti od pomoći. Previše alkohola kasno naveče, prije odlaska u krevet, može poremetiti kvalitet sna i da doprinese pojavi umora.

Trzaji u krevetu

Oko 8 posto ljudi i barem 15 posto onih starijih od 50 godina tokom noći povremeno trza nogama i prevrću se u krevetu. Mnogi ljudi uopšte nisu svjesni tog svog problema, ali zato to dobro osjeti njihov partner u krevetu.

Ljekari ne znaju sasvim sigurno šta je pravi uzrok tim nehotičnim pokretima. Međutim, ono što znaju je to da ti pokreti mogu da uzrokuju umor, jer remete san, budući da se mogu pojaviti i po nekoliko stotina puta u jednoj noći. Nije ništa čudno kad su takve osobe danju pospane. Noćni povremeni pokreti nogu vjerojatno se ne mogu potpuno odstraniti, ali ljekovi mogu pomoći da se smanji broj buđenja noću, pa je onda i umor manji.

Pravilno disanje

Slijedeći mogući uzrok umoru, koji se takođe često previđa je pogrešno disanje. Smatra se da 25-40% pacijenata imaju tzv. hronični hiperventilacioni sindrom, dišu plitko i brzo, što vodi hiperventilaciji - prekomjernom gubitku ugljen-dioksida. Hiperventilacija uzrokuje umor jer gubitak ugljen-dioksidautječe na krv tako da je ona manje sposobna da prenosi kisik kroz organizam.

Osjećaj umora

Dalji medicinski problem povezan sa umorom je depresija. Karakteristični simptomi depresije su: gubitak interesa ili zadovoljstva za sve ili gotovo sve uobičajene aktivnosti, loš apetit, osjećaj vlastite bezvrijednosti i - pogađate - umor.

Nedostatak stresa

Vama je sigurno već poznato da stres može da učini da se osjećate umorno. Međutim, jeste li znali da i nedostatak stresa može da dorpinese pojavi umora.

Eksperti kažu da treba održavati jednu finu ravnotežu između dosade i izgaranja na poslu. Svaka osoba ima jedan optimalni nivo stresa. To je slično strunama na violini i njihovoj napetosti. Ako su prenapete - puknuće. Ako nisu dovoljno napete, neće proizvesti nikakvu muziku. Bez obzira kojim se poslom bavite, ako niste pod dovoljnim stresom vjerovatno ćete se osjećati umorno.

Ograničenje kalorija

Kad se količina kalorija koju unosite u organizam jako smanji - zato što ste, recimo, na dijeti ili nemate vremena da se pravilno hranite - umor može čovjeka znatno da ophrva, jer u takvim stanjima čitav organizam počinje poremećeno da funkcioniše.

Preporučujemo za Vas