Sunce i mi: Rizik od razvoja raka povećan satima nakon što se sklonimo u hladovinu

Laboratorijski testovi pokazali su da do oštećenja na koži dolazi četiri sata nakon prestanka direktnog izlaganja ultraljubičastim zracima
144 pregleda 0 komentar(a)
Sunce, toplota, Foto: Shutterstock
Sunce, toplota, Foto: Shutterstock
Ažurirano: 22.02.2015. 09:56h

Sunce oštećuje našu kožu i nakon što prestanemo da se izlažemo njegovim zracima, a rizik od razvoja raka povećan je satima nakon što se sklonimo u hladovinu, pokazalo je nedavno istraživanje.

Naučnici sa američkog Jejla otkrili su da je za uzrok oštećenja koja nastaju na koži zapravo pigment melanin za koji se vjeruje da štiti kožu od negativnih uticaja sunčeva zračenja.

Američki stručnjaci smatraju da bi rezultati istraživanja mogli pomoći u pronalasku efikasnijih krema za sunčanje, koje će spriječiti dodatna oštećenja, prenosi BBC.

I britanski stručnjaci smatraju da otkriće ide u prilog dosad poznatim savjetima o zaštiti kože prilikom izlaganja suncu. Naime, kada ultraljubičasti zraci oštete ćelijsku DNK to dovodi do mutacije ćelijske nukleinske kiseline.

U površinskom sloju kože, epidermisu, specijalizovane ćelije melanociti proizvode smeđi pigment melanin koji se u formi granula premješta na površinu kože i u zavisnosti od količine i raspodjele diktira njenu boju. Melanin se proizvodi iz aminokiseline tirozina pod djelovanjem enzima, a njegova osnovna uloga je zaštita kože i cijelog organizma od štetnog djelovanja sunčeva zračenja.

Naučnici dosad nisu znali šta se dešava sa energijom koju apsorbuje melanin. Sada su stručnjaci sa Jejla ustanovili da melanin koji je apsorbovao veliku količinu energije podstiče niz dodatnih hemijskih reakcija. Svojevrstan koktel superoksida i peroksinitrita kulminira u raspadu visoko energetske molekule, koja pritom oslobađa energiju, objasnio je vođa istraživanja prof. Daglas Braš.

"Nešto slično se događa kod vatrometa koji koriste energiju za proizvodnju svjetlosti i pritom sjaje, osim što se u ovom slučaju energija prenosi na DNK".

Laboratorijski testovi pokazali su da do oštećenja na koži dolazi četiri sata nakon prestanka direktnog izlaganja ultraljubičastim zracima, objasnio je prof. Braš i upozorio da "do oštećenja DNK ne dolazi na plaži, već u automobilu na putu prema kući".

Grupa naučnika, čiji su rezultati objavljeni u stručnom časopisu Science, nada se da će uspjeti da napravi efikasnije zaštitno sredstvo u kome će se kombinovati uobičajena zaštita s energijom iz melanina.

Dr Bav Šergil iz britanskog Udruženja dermatologa kaže da "istraživanje govori u prilog dosadašnjim savjetima o zaštiti od sunca" i ponavlja da bi krema za sunčanje trebalo da sadrži zaštitni faktor 30, kao i dobru UVA zaštitu te da bi trebalo izbjegavati izlaganje suncu u periodu između 11.00 i 15.00 sati.

Index.hr

Bonus video: