Od Azije do Kanade SARS-u je 2003. godine bilo potrebno manje od jednog dana. H1N1, poznatiji kao "svinjski grip", uzbunio je čitavu planetu kada je 2009. godine prošao kroz 214 zemalja širom svijeta i ubio više od 18.000 ljudi. Prošle godine to je bila ebola koja je u devet država usmrtila više od 9.000 ljudi. A sa njom još nije gotovo.
"Biće gotovo tek kada posljednja osoba sa ebolom bude ili mrtva ili izliječena, a da pritom nije zarazila nijednu drugu osobu", kazao je na samitu u Davosu prošlog mjeseca Peter Piot, jedan od ljudi koji su tokom sedamdesetih otkrili ebolu. On je upozorio da je rizik od takvih epidemija daleko od završenog.
"Biće drugih izbijanja ebole i drugih epidemija, barem gripa", rekao je on. CNN se u tekstu objavljenom na njihovom sajtu pita da li je svijet spreman za tako nešto.
Prema njihovim riječima trenutno na planeti postoje na hiljade infektivnih bolesti, kako u gradskim, tako i u seoskim područijima. Od onih koje šire insekti do onih koji se mogu širiti vodom, poput kolere, ili ljudskim dodirom, kao što je ebola.
"Infektivni organizmi mogu putovati u ljudima, hrani i insektima... ne možete spriječiti bolest da pređe granicu", objašnjava Dejvid Hejman, predsjednik Centra za globalnu sigurnost zdravlja "Chatham House".
Jedna od inicijativa za sprečavanje onih koji predstavljaju globalni rizik je organizacija “Global Alert and Response Network” (GOARN).
"Nju čini niz laboratorija, zdravstvenih instititucija i raznih grupa koje redovno izvještavaju kada se širenje nekog virusa desi, sa ciljem brze identifikacije, potvrde i odgovora na širenje virusa međunarodne važnosti", ističe Hejman.
Najveća epidemija koja se desila do današnjeg dana je španska groznica iz 1918. godine koja je, kako se procjenjuje, zarazila trećinu svjetske populacije što je dovelo do smrti oko 50 miliona ljudi, piše CNN.
"Siguran sam da će biti još epidemija nekog gripa", navodi virolog sa londonskog Imperijal koledža Vendi Barkli.
Stručnjaci su saglasni da buduća širenja i potencijalne pademije mogu da se dese, ali lekcije naučene iz prethodnih slučajeva treba da omoguće brži odogovor. Kako kažu, ključ je u identifikacijji virusa, procjeni prijetnje i potencijala virusa da se širi kroz stanovništvo što je brže moguće, kako bi se plan za sprečavanje pandemije pripremio.
"Grip se teško kontroliše kada je širenje u pitanju", navodi Barkli.
Prema njenim riječima grip ima sposobnost da se širi prije nego što ljudi pokažu simptome, što bi značilo da bi mjere poput sprečavanja putovanja bile neefikasne.
Kako se navodi u tekstu, izazov je u tome što oni koji pokušavaju da spriječe širenje virusa uvijek moraju očekivati neočekivano.
Barkli kaže da su SARS, svinjski grip i ebola su iznenadili sve i dodaje da je potpuno nepredvidivo šta će se na kraju desiti.
"Korisno je predvidjeti gdje će se širenje desiti", navodi bivša direktorka MIDAS-a, mreže naučnika koja se bavi vizualizovanjem potencijalnog širenja bolesti, Irene Ekstrand.
Informacije o biologiji virusa, načinu na koji se prenosi i geografskom širenju mogu biti korisni kako bi se predvidjelo ko će sljedeći biti na udaru i koliko će brzo virus do njih doći. Zato su pripremljena različita scenarija za takve situacije, a važno je omogućiti pristup vakcina onima koji su najzaraženiji i do njih prvo stići, navodi Ekland.
"Scenarija koja se koriste o infektivnim bolestima nikada neće moći tačno da predvide budućnost", navodi ona. “One su bolje u tome da kažu 'ukoliko uradimo ovo, evo spiska stvari koje mogu da se dese'.”
Međutim, širenje bolesti podrazumijeva više od navedenog. Ljudsko ponašanje igra ključnu ulogu u tome i zbog toga je širenje teško predvidjeti.
Generalna direktorka Svjetske zdravstvene organizacije Margaret Čan izjavila je na samitu u Davosu da svijet i dalje nije pripremljen za širenje virusa, što je bilo zaključeno još nakon virusa H1N1.
Međutim, kako navodi CNN, iako nismo potpuno spremni da spriječimo naredne pandemije, ističe se da u ovom trenutku nikada nismo bili spremniji u istoriji.
Bonus video:
