Predsjednik Crne Gore Filip Vujanović prošle godine je pomilovao 23 osobe, a u svim slučajevima je imao pozitivan predlog Ministarstva pravde o njihovoj opravdanosti.
Vujanović je 2013. godine pomilovao 49 osuđenika.
Vujanović je, na osnovu zakonske obaveze, objavio broj i strukturu pomilovanja u 2014. godini, navodeći da mu je Ministarstva pravde dostavilo na odlučivanje 137 molbi za pomilovanje osuđenih lica.
“Sve molbe za pomilovanje su prošle zakonsku proceduru, i u 23 slučaja predsjednik Crne Gore je donio odluke kojima je uvažio molbe za pomilovanje osuđenih lica, pri čemu je u svim slučajevima postojao pozitivan predlog Ministarstva pravde prema njihovoj opravdanosti”, kaže se u saopštenju.
Od uvaženih molbi za pomilovanje predsjednik Crne Gore je izrečene zatvorske kazne zamijenio uslovnom osudom u pet slučajeva, a u osam zatvorske kazne su zamijenjene novčanom kaznom.
“U osam slučajeva Vujanović je djelimično oslobodio od izvršenja kazne zatvora osuđena lica i to: u jednom slučaju oslobođenje je 23 dana, u dva slučaja 30 dana, u jednom slučaju mjesec, u četiri slučaja dva mjeseca, u jednom slučaju oslobođeno je osuđeno lice izdržavanja kazne zatvora, u jednom slučaju data je rehabilitacija”, navode iz Vujanovićevog kabineta.
Prilikom postupanja po molbama za pomilovanje Ministarstvo pravde, u postupku formiranja predloga koji se tiču zamjene zatvorske kazne za novčanu kaznu ili uslovnu osudu je vodilo računa o proteku vremena od izvršenja krivičnog djela i o činjenicama i okolnostima koje su se dogodile nakon pravosnažnosti sudske odluke.
“Predsjednik Crne Gore nije donio nijednu odluku o pomilovanju a da nije postojao pozitivan predlog Ministarstva pravde. Najveći broj pomilovanja se odnosi na lica koja su krivična djela počinila u značajno ranijem periodu prije donijete odluke o pomilovanju”, kaže se u saopštenju.
To znači, kako se objašnjava, da u tom periodu osuđena lica nijesu izvršila nijedno krivično djelo, što značajno utiče na pomilovanje.
“Takođe, od donošenja pravosnažne sudske odluke promijenile su se i druge okolnosti koje osuđenim licima idu u prilog, a što sudu u momentu presuđenja nije bilo poznato. Nesumnjivo je, u kontekstu izloženog, da bi bilo krajnje kontraproduktivno takva lica upućivati na izdržavanje kazne zatvora, jer je svrha kažnjavanja resocijalizacija, a ona je ponašanjem osuđenih lica u ovom periodu ostvarena”, navode iz Kabineta Vujanovića.
U postupku pomilovanja lica koja se nalaze na izdržavanju kazne zatvora Ministarstvo pravde pribavlja mišljenje pravosudnih organa, centara za socijalni rad i Zavoda za izvršenje krivičnih sankcija (ZIKS).
“Posebnu vrijednost u postupku pripreme predloga za pomilovanje ima mišljenje Centra za socijalni rad, posebno za osuđena lica koja se nalaze na izdržavanju kazne zatvora. U mišljenju Centar za socijalni rad sa najšireg spektra sagledava efekte izdržavanja kazne zatvora na ostale članove porodice u psihološkom i materijalnom smislu”, kaže se u saopštenju.
Centar za socijalni rad sačinjava najtemeljniju opservaciju porodičnih odnosa i daje ocjenu socijalne anamneze osuđenog lica.
“Podaci o porodičnim odnosima u mišljenju Centra za socijalni rad mogu da se odnose na promjenu porodičnog stanja nakon izricanja pravosnažne sudske odluke kao što je smrt ili teško oboljenje člana porodice ili bračnog druga, rođenje djeteta, zasnivanja porodice, razvod braka i kome su u tom slučaju povjerena djeca na čuvanje, vaspitanje i izdržavanje”, kaže se u saopštenju.
Naglašava se da mišljenje Centra za socijalni rad ima poseban značaj na formiranje predloga Ministarstva pravde i pri donošenju odluke o pomilovanju predsjednika Crne Gore.
"Jasno je da smisao izdržavanja kazne nije u ugrožavanju porodičnih odnosa, već u balansu između upozorenja da je član porodice osuđen i potrebe da takvo upozorenje trajno ne poremeti porodične odnose ili degradira vrijednost porodice”, navode iz kabineta Vujanovića.
Ističe se da u postupku pomilovanja bitan aspekt čini i aktivnost ZIKS-a.
“Poznato je da brojni vaspitači, ljekari i drugo osoblje Zavoda odgovorno ocjenjuju stepen resocijalizacije osuđenog lica, cijeneći da li je ostvarena svrha kažnjavanja. U mišljenju zavodska ustanova navodi podatke o zalaganju osuđenog lica na rad, zalaganju i uspjehu u obrazovanju, da li se pridržava kućnog reda, podatke o odnosu prema drugim osuđenim licima i zaposlenim u ustanovi”, kaže se u saopštenju.
Ako nakon detaljne analize u timskom radu zavodska ustanova da pozitivnu ocjenu o vladanju osuđenog lica i predloži skraćenje kazne zatvora, to, kako se navodi, mora uticati na formiranje predloga Ministarstva pravde i odluku predsjednika Crne Gore.
Sistem izvršenja krivičnih sankcija i pitanje zaštite pravnih lica lišenih slobode predmet je brojnih međunarodnih dokumenata, posebno Savjeta Evrope i Ujedinjenih nacija.
“Nadležni organi u Crnoj Gori nastoje da promovišu ciljeve i vrijednosti sadržane u konvencijama, al ii preporkama SE, Evropskim zatvorskim i pravilima probacije.
Bonus video:
