U selu Jarumal na Andama, 82-godišnja starica stavlja svoju djecu u srednjim godinama na spavanje. Gospođa Kuartas brine o svoje troje djece, uprkos tome što bi i njoj dobrodošla nečija pomoć.
Njena djeca su, piše Jutarnji list, pogođena seoskim prokletstvom: nečim što oni zovu "La Bobera", a što u slobodnom prevodu znači "budalastost".
Mnogi od pet hiljada stanovnika tog kolumbijskog sela imaju genetsku mutaciju, odnosno grešku na 14. hromozomu, zbog čega su te osobe predisponirane da obole od Alchajmerove bolesti. većina stanovnika u tom selu zapada u teško stanje demencije već sa 40 godina života. Pošto se stanovnici tog sela međusobno vjenčavaju i dobijaju djecu, Alchajmer se selom širi jako brzo.
"Strašno je gledati svoju djecu ovakvu. Ne bih ovo poželjela ni psu. To je nasjtrašnija bolest sa kojom se svijet suočava", kazala je Kuartas za Njujork Tajms.
Jedan od njenih sinova, Dario, ima 55 godina i nosi pelene jer ne može da kontroliše mokrenje i stolicu. Dario je vezan za sto, jer ima napade bijesa. Kćerka gospođe kuartas, Marija Elsi, ima 61 godinu i skroz je nijema. Hranu dobija preko cjevčica u nosu.
Marija Elsi je radila kao medicinska sestra prije nego je, kada joj je bilo 48 godina, počela da zaboravlja stvari.
Treće dijete gospođe Kuertas, sin Oders ima 50 godina. On može da zapamti samo jednu stvar koju treba da kupi kada ide u trgovinu.
Osobe koje naslijede mutaciju gena imaju 50 odsto šansi više da se kod njih razvije Alchajmerova bolest, čak i kada imaju samo 32 godine.
Bolest počinje zaboravnošću, nakon čega napreduje prema potpunoj dezorijentisanosti, sumanutim idejama i agresivnosti.
Neurolog Fransisko Lopera, koji je odrastao u Jarumalu, nada se da postoji rješenje za seosko prokletstvo.
On je prije 30 godina krenuo u ambicioznu misiju - želio je da pronađe tretman za sprečavanje Alchajmera.
"Većina tretmana je bila bezuspješna jer su primijenjeni prekasno. Naša strategija je intervenisati prije nego bolest uništi mozak", rekao je dr Lopera.
On posljednjih nekoliko mjeseci testira eksperimentalni lijek na grupi od 300 zdravih pacijenata starosti od 30 do 60 godina koji imaju određenu genetsku mutaciju.
Aktivna molekula cilja proteine koji napadaju mozak i vode do demencije, a ova testiranja su dio 100 miliona dolara vrijednog projekta koji finansira Nacionalni institut za javno zdravlje i američki istraživački institut Baner, kao i švajcarska farmaceutska grupacija Roše. Rezultati se očekuju oko 2020. godine.
"Ne znamo što uzrokuje Alchajmerovu bolest, ali u jedan odsto slučajeva širom svijeta, riječ je o genetici", kaže Lopera.
"Neki kažu da bi se prije ubili nego bolovali od Alchajmera. A onda se razbole i zaborave na svoju želju", kaže Lusija Madrigal, medicinska sestra na nervnom odjeljenju koji organizuje radionice kognitivne stimulacije za pacijente.
Marta, 72-godišnja baka iz Jarumala, moli se da tretmani dr Lopere uspiju.
Njene dvije kćerke, koje imaju 43 i 47 godina, pate od gubitka pamćenja i, kako kaže, postale su opet mala djeca.
Treća kćerka, 53-godišnja Alite, postala je "samo tijelo" koje pije iz dječje bočice.
"Povjerila sam svoju djecu bogu. Sada su u njegovim rukama", kaže ona.
Bonus video:
