"Ljubav zbog koje je pao jedan grad" kineske spisateljice Džang Ailing i "Zapisi o prodavcu krvi" Ju Hua dva su prevoda poznatih kineskih autora koje je nedavno objavila Geopoetika.
Džang Ailing je najčitanija spisateljica u istoriji moderne kineske književnosti. „Ljubav zbog koje je pao jedan grad“ (prevele s kineskog Mirjana Pavlović i Ana Jovanović) je njena zbirka novela napisana četrdesetih godina prošlog vijeka.
U svojoj prozi Džang Ailing istražuje unutrašnji svijet pojedinca, naročito ženskih likova, kao i tradicionalni način života koji polako nestaje. U njenim opisima ništavila i dekadencije modernih Kineza, promašenih ljubavi, brakova bez ljubavi, fizički ili emotivno obogaljenih ljudi, preovladavaju tragičan ton i ironija.
Oslikavši mnoštvo detalja iz svakodnevnog života, autorka je oživjela Šangaj i Hongkong prve polovine dvadesetog vijeka, dvije glamurozne metropole u kojima se prožimaju tekovine tradicionalne i moderne kulture, Istoka i Zapada. Upravo su novele „Ljubav zbog koje je pao jedan grad“, „Zlatne klade“ i „Crvena i bijela ruža“ Džang Ailing donijele reputaciju najdarovitije spisateljice 20. vijeka na kineskom jeziku i najvažnijeg modernističkog pisca u Kini.
Džang Ailing (1920 - 1995), u zapadnim zemljama poznatija kao Ajlin Čang, rođena je u Šangaju, ali je dobar dio djetinjstva provela u Pekingu i Tijenđinu. Pod izgovorom da želi da nastavi studije u Hongkongu, uspjela je da dobije dozvolu da napusti Kinu 1952. godine. Tri godine kasnije emigrirala je u Sjedinjene Države. U Kinu se više nikada nije vratila. Živjela je u Los Anđelesu do smrti 1995. godine Nekoliko njenih priča adaptirano je za film - najpoznatije je ostvarenje „Požuda. Oprez“, poznatog tajvanskog reditelja Anga Lija iz 2007. godine.
Roman "Zapisi o prodavcu krvi" (prevod Zoran Skrobanović, nedavni sagovornik Vijesti) savremenog kineskog pisca Ju Hua opisuje višedecenijsku praksu prodaje krvi u siromašnim ruralnim područjima Kine.
Ta praksa izrodila je sasvim novu „tradiciju“ koja, baš kao i drugi vidovi kineskog društvenog života, podrazumijeva odgovarajuće običaje, ritualne obrasce ponašanja i sujeverje. Spletom životnih okolnosti, glavni junak, Sju Sanguan, postaje inicijant, a zatim i prenosilac ove nove tradicije. U vrijeme kada ne postoji privatnost i kada sudbinom pojedinca rukovode plakati na oglasnim tablama, krv postaje jedini privatni posjed i valuta kojom može da se obezbijedi egzistencija cijele porodice.
U „Zapisima o prodavcu krvi“ Ju Hua se ironično i duhovito poigrava suštinski konfučijanskom idejom o ritualizaciji tradicije, ali i izrekama koje tu tradiciju prate. Nije nimalo slučajno što njegova najpoznatija djela ("Zapisi o prodavcu krvi" i "Živjeti") dobrim dijelom predstavljaju intiman i kritičan osvrt na Maovu Kulturnu revoluciju, jer ju je Ju Hua lično doživio.
Ju Hua je do sada objavio četiri romana, šest zbirki pripovijedaka i tri zbirke eseja.
Bonus video:
