Rad “Mala kutija šibica” argentinske umjetničke grupe “Mujeres Públicas”, dio kolektivne izložbe “Stvarno korisno znanje”, nedavno otvorene u Muzeju “Reina Sofia” u Madridu, izazvao je velike polemike u španskoj javnosti.
Grupa hrišćanskih udruženja na čelu sa Španskim udruženjem hrišćanskih advokata, pokrenula je peticiju da se s izložbe ukloni rad koji je po njihovom mišljenju sporan te da se smijeni upravnik muzeja Manuel Borha Viljel, budući da, kako navode, “koristi sredstva iz državne blagajne, kojima sponzoriše muzeje, kako bi uvrijedio hrišćane”.
Rad iz 2005. godine sastoji se od kutije šibica - na jednoj je strani prikazana crkva kako gori, na drugoj strani piše: “Jedina crkva koja osvjetljava je ona koja gori. Pridonesi!”
Ova rečenica pripisuje se ruskom misliocu Pjotru Kropotkinu, dok je kasnije postala moto španskog anarhiste Buenaventura Durutija, ubijenog na početku Španskog građanskog rata.
U Španiji se prikupljaju potpisi da se rad ukloni s izložbe (do sada je prikupljeno 30.000, a mnogo manje, oko 5.000 za ostavku upravnika), dok se s druge strane potpisuje međunarodna peticija za slobodu umjetničke riječi.
Čitavu polemiku prenose svi španski mediji, uključujući i vodeće dnevne novine poput “El Paisa” te državna televizija.
Na izložbi su hrvatske kustosice Sabina Sabolović, Nataša Ilić, Ana Dević i Ivet Ćurlin, koje čine kolektiv WHW. One smatraju da u pozadini cijele priče leži važno pitanje.
“Rad je predstavljen kao dio veće instalacije s materijalima kolektiva nastalim u posljednjih desetak godina. Odnose se na teme prava žena, s fokusom na pravo na abortus koji je još uvijek zabranjen u većini zemalja Latinske Amerike zbog jakog uticaja Katoličke crkve. Zahtijevati cenzuru tog rada znak je maliciozne manipulacije koja rad čita izvan njegovog istorijskog i savremenog konteksta, s ciljem nametanja vlastite netolerantne pozicije koja ućutkuje muzej kao mjesto sučeljavanja kritičkih stavova”, kažu kustosice.
Upravo je ovog septembra španska vlada morala da odbaci plan da uvede novi, radikalniji zakon o abortusu zbog niza demonstracija koje su se odvijale širom zemlje. Nema, dakle, sumnje da je hrišćanske organizacije uvrijedio i drugi rad argentinskih umjetnica na izložbi, u sklopu kojeg piše: “Da je papa žena, abortus bi bio u zakonu”.
I dok hršćanske organizacije pozivaju na ostavku upravnika muzeja, inače doktora filozofije i istorije umjetnosti, navodeći da je “antikatolički pristrasan”, dnevno pristižu hiljade potpisa za podršku muzeju.
Mnoge su umjetničke institucije, među kojima su i CIMAM, međunarodno udruženje muzeja i “L’Internationale”, udruženje šest evropskih umjetničkih muzeja, stale u odbranu prava na umjetnički rad.
“Želimo da iskažemo zabrinutost i da kažemo svoj stav o tome koja je uloga muzeja danas. Muzeji nisu lifestyle institucije, već ozbiljna mjesta”, izjavio je Vasif Kortun, član CIMAM-a.
Isti se stav navodi i u saopštenju “L’Internationale”: “Javni muzej nije mjesto koje treba da stvori vještačku harmoniju u svijetu prepunom konflikata. Nije ni mjesto da šokira građane avangardnim radom, bez poštovanja prema njihovim stavovima. Ovdje se izlažu umjetnička djela koja postavljaju važna pitanja.”
Upravnik muzeja Manuel Borha Viljel navodi: “Muzej poštuje slobodu umjetničkog izražavanja, jednako kao i slobodu mišljenja ljudi čiji su osjećaji povrijeđeni".
Bonus video:
