Koliko je Crna Gora još daleko od zahtjeva Evropske unije, a građani, mediji i ostali od nepristrasnog suđenja, svjedoči primjer postupanja sudije Radoja Zekovića iz bjelopoljskog Višeg suda.
On je naime bio stranka u sporu po tužbi za nadoknadu štete protiv “Vijesti”, i istovremeno član sudskog vijeća koje je odlučivalo po žalbi u drugom predmetu, takođe protiv “Vijesti”.
Da li je sudija u konfliktu interesa, da li je prekršio načelo nepristrasnosti i zašto nije tražio da bude izuzet iz odlučivanja s obzirom na to da je i sam vodio spor protiv lista - posao je za Sudski savjet.
Pravnici koje su “Vijesti” kontaktirale, nemaju dilemu, dok predsjednik Višeg suda u Bijelom Polju Tofil Žujović tvrdi za “Vijesti” da nije bio upoznat sa ovom situacijom.
Zakon o sudovima propisuje da “sudija neuredno vrši sudijsku funkciju”, između ostalog i ako “propusti da traži izuzeće u predmetima u kojima postoji razlog za njegovo izuzeće”.
U Zakonu o parničnom postupku navodi se i da se izuzeće traži iz nekoliko razloga, među kojima su “druge okolnosti koje dovode u sumnju njegovu nepristrasnost”.
Na taj član pozvao se i advokat “Vijesti” Dragan Ćorac, koji je Višem sudu u Bijelom Polju uputio zahtjev za izuzeće jer postoji opasnost da se ponovi već viđeno.“…Pri objektivnom pristupu mora se odrediti da li je potpuno odvojeno od ličnog ponašanja sudije bilo dokazivanih činjenica koje mogu dovesti do sumnje u njegovu nepristrasnost. U ovom pogledu čak i utisak može imati izvjesnu važnost”, naveo je advokat u zahtjevu za izuzeće, citirajući presudu Evropskog suda za ljudska prava “Fey protiv Austrije” iz 1993. Po žalbi na presudu Osnovnog suda u Podgorici,u bjelopoljski Viši sud nedavno je delegiran predmet “Lutrija Crne Gore” protiv “Vijesti” i NVO MANS.
Tako bi se ponovo došlo u sutuaciju da Zeković bude tužilac pred Osnovnim sudom gdje se vodi postupak po njegovoj tužbi za nadoknadu štete protiv “Vijesti”, i član vijeća Višeg suda u Bijelom Polju koje će odlučivati u slučaju “Lutrije”.
A suđenje po Zekovićevoj tužbi ponovo kreće iz početka, jer je podgorički Viši sud ljetos ukinuo presudu Osnovnog suda u Bijelom Polju kojom su “Vijesti” proglašene krivim za, navodne, duševne bolove ovog sudije. Zeković je, naime, ljut na “Vijesti” jer su prenijele izjave mještana rožajskog sela Seošnice da je državnu imovinu dodijelio privatnim licima.
U međuvremenu, on je postupao u predmetu po žabi predsjednice Udruženja paraplegičara iz Bijelog Polja Milke Stojanović, koju je izjavila protiv presude Osnovnog suda u Bijelom Polju.
Taj sud je presudio u korist “Vijesti”, koje je Stojanović tužila zato što su, uz informaciju, objavile i njenu fotografiju na kojoj se vidi da je lijepila uvredljive plakate o direktorici MANS-a Vanji Ćalović. Osnovni sud u Bijelom Polju je odbio tužbu Milke Stojanović, a kada je po žalbi predmet došao u Viši sud, vijeće u kome je bio i sudija Zeković je ukinulo presudu.
Mnogo predmeta da se prati
“Nijesam bio upoznat da je sudija Radivoje Zeković bio član vijeća u postupku donošenja rješenja ovog suda u pravnoj stvari tužilje Stojanović Milke iz Bijelog Polja, protiv tuženih Nezavisni dnevnik Vijesti iz Podgorice i Ćetković Jadranke iz Bijelog Polja.
Prednje iz razloga što zbog velikog broja predmeta koji je u radu kod ovog suda ne mogu biti upoznat o toku svakog pojedinačnog. Osim toga, pomenuti predmet je metodom slučajne dodjele putem Pravosudnog informacionog sistema (PRIS) dodijeljen u rad sudiji Mrdak Neđeljku, kao sudiji izvjestiocu.
Kako je godišnjim rasporedom suda određen stalni sastav vijeća koje postupa u postupku odlučivanja po žalbama izjavljenim na odluke prvostepenih sudova, to je sudija Zeković određen kao član vijeća u predmetima u kojima je sudija Mrdak izvjestilac i isti je učestvovao u donošenju odluke u ovoj pravnoj stvari.
Nijedna od parničnih stranaka nije tražila izuzeće sudije Zekovića, niti je pak isti tražio da bude izuzet od postupanja u ovoj pravnoj stvari,” navodi se u pisanoj izjavi predsjednika Višeg suda Tofila Žujovića.
Važno je nepristrasno postupanje
“Ako je sudija prethodno bio stranka u postupku protiv neke osobe, onda bi trebalo da se izuzme iz suđenja u predmetu u kome se kao stranka pojavljuje ta ista osoba, zato što u takvom slučaju sud ne bi ulivao povjerenje. Prema evropskom standardu pravičnog suđenja, važno je ne samo da sudija u konkretnom predmetu stvarno postupa nepristrasno , već i da se obezbijedi da u predmetu ne sudi sudija u odnosu na koga ili koju postoje objektivni razlozi koji dovode u sumnju njegovu ili njenu nepristrasnost
Takav slučaj bi svaki sudija i sam trebalo da prepozna i zatraži svoje izuzeće, a u protivnom, predsjednik suda postupa po zahtjevu za izuzeće i objektivno sagledava slučaj, imajući u vidu utisak nepristrasnosti i nezavisnosti koji sud mora da ostavi i na strane u postupku i na širu javnost,” objašnjava za “Vijesti” direktorica Akcije za ljudska prava Tea Gorjanc-Prelević.
Bonus video:
