RAK DOJKE

Budite svjesne i radite pregled na vrijeme

106 pregleda 1 komentar(a)
rak dojke, Foto: Shutterstock
rak dojke, Foto: Shutterstock
Ažurirano: 05.10.2014. 14:24h

Od raka dojke u Crnoj Gori godišnje oboli 250 žena, a od te bolesti umre 80.

Ljekari širom svijeta apeluju na žene - Jednom mjesečno se same pregledajte, a nakon 30, prema dogovoru sa ljekarom jednom godišnje obavljajte ultrazvučne ili mamografiju nakon 40. godine! Zbog čega je važno uočiti ovu bolest na vrijeme? Jer je on biti  izlječiv u 90% slučajeva ukoliko se otkrije u ranim fazama - a žene bi trebalo da koriste sve pogodnosti savremene medicine koja se uspješno bori sa ovom vrstom karcinoma.

Možda nije uvijek moguće spriječiti razvoj nastanka karcinoma dojke, koji je jedno od najučestalijih oboljenja  te vrste među ženama na svijetu, jer se iza njega kriju različiti uzroci, od nasljednih, ekoloških...

Ipak,  individualni faktori rizika koje stvarate isključivo vi svakako se mogu kontrolisati. Te mjere prevencije nisu ništa drugo nego smjernice za zdrav život. Bez alkohola, duvana, brze hrane i one obogaćene aditivima, više fizičke aktivnosti, i jedan od najvažnijih savjeta - pozabavite se sobom, odnosno naučite da držite stres pod kontrolom.

Pravi uzrok pojave se ne zna. Poznati su neki rizični faktori: starija dob, rana pojava menstruacije, rana menopauza, kasni prvi porođaj, mali broj rođene djece, žene koje su kratko dojile ili uopšte nisu dojile, hormoni, prehrana s mnogo masnoća (mediteranska prehrana djeluje zaštitno), alkoholizam, pušenje, debljina, tjelesna neaktivnost, zračenje (posebno u pubertetu), stres, porodična anamneza raka (posebno majka i sestra).

Preventivne mjere

Stanjite struk

Smanjite rizik  kontrolom masnih naslaga oko stomaka. 'Tjelesne masnoće podstiču čuvanje  estrogena, a što ste teži, u rganizmu ima  više estrogena', kaže dr. Žil Diec, onkolog u Klinici Klivlendu.  Istraživanja pokazuju da čak i umjeren gubitak težine i struka - pet posto težine ili više kod gojaznih žena  može da smanji rizik od raka dojke za 25 posto.  Znači, smanjite unos ugljenih hidrata. I trčite ili brzo hodajte.

Ograničite unos alkohola

Konzumiranje alkohola, čak i umjereno, može povećati rizik od raka. Tri ili više pića nedjeljno povećava mogućnost recidiva raka dojke za 30 posto, a gojazne  i žene u postmenopauzi mogu biti posebno ugrožene. Alkohol pijte najviše jednom nedjeljno.

Ostanite aktivni

Žene koje vježbaju oko 10 sati sedmično imaju 30 posto manje šanse da dobiju  rak dojke nego manje aktivne žene. Obavljanje kućnih poslova, šetnja, sve se to računa u fizičku aktivnst i ne zaaboravite da je umjerena aktivnost važna i djelotvorna kao i ona jačeg inteziteta.. Zanimljivo je da gojazne  žene koje vježbaju imaju jednak rizik od raka dojke kao i one s normalnom težinom koje uglavnom sjede.

Estrogenod kontrolom

Iako tačan mehanizam nastanka raka dojke nije poznat, zna se da je estrogen važan faktor u nastanku bolesti. Zbog toga pomaže sve što održava ravnotežu hormona. Što se tiče hormonske terapije koju uzimaju žene u menopauzi, treba znati da ona doprinosi povećanju rizika, posebno nakon četiri do pet godina uzimanja. Zbog toga je veoma važno da se konsultujete sa ljekarima ukoliko uzimate različite hormonske terapije

Jedite povrće

Visoka potrošnja šećera i crvenog mesa je povezana sa mnogim vrstama raka Odaberite ishranu koja je bogata vlaknima iz voća, povrća, mahunarki i integralnih žitarica. Izbjegavajte zasićene masnoće, prerađene ugljene hidrate, poput šećera i bijelog hljeba, crveno meso, suhomesnate proizvode i prepečeno meso. Kupusasto povrće, kao što su brokula, prokelj, keleraba, kupus i karfiol su odlični borci protiv stvaranja bolesnih ćelija

Porodica i rađanje

Žene koje su kasno rodile imaju veći rizik od nastanka raka dojke a one koje su rodile u 20-im imaju upola manji rizik Žene koje su rodile petoro ili više djece prije 30. godine imaju upola manje šanse da obole. Zašto je to tako, naučnicima još nije jasno, posebno zato što je nivo estrogena u trudnoći vrlo visok.

Dojenje

Žene koje doje imaju manji rizik od raka dojke.

Pomaže i vitamin D

Ako se ne izlažete sunčevoj svjetlosti, nećete imati vitamina D3, koji je ključan u sprječavanju pojave raka dojke. Odlazak u solarijum tu ne pomaže samo će povećati rizik od pojave raka kože. Izlažite se sunčevoj svjetlosti umjereno i imaćete dovoljno vitamina.

Pametno birajte tablete za kontracepciju

Kontraceptivna sredstva mogu da utiču  na rizik od raka dojke. Naime, žene koje uzimaju te  tablete imaju nešto veći rizik. Ali rizik se nakon prestanka uzimanja oralnih kontraceptiva vraća u normalu u roku od pet do 10 godina.

Cigarete povećavaju rizik

Ako još uvijek pušite, imajte na umu da žene koje puše kutiju cigareta dnevno 30 ili više godina povećavaju rizik od raka dojke za 28 posto. Kod onih koje nisu toliko pušile i koje su prestale da puše ranije, nakon par godina rizik od pojave bolesti veći je samo šest posto. Zato prestanite što prije.

Pazite na šećer u krvi

Ako kontrolišete nivo šećera u krvi, spriječićete i pojavu dijabetesa tipa 2 i raka dojke. Naime, dijabetes je odgovoran za gotovo 40 posto veći rizik od pojave raka dojke. 'Pokazalo se da oboljeli od raka dojke mogu da smanje šanse od ponovne pojave raka ako izgube na težini, započnu program vježbanja i ako počnu da se hrane zdravije, uz vrlo mali unos procesiranih masnoća, a puno vlakana', kaže dr. Diec.

Opuštanje nakon stresa

Stres, usamljenost i drugo negativno raspoloženje povećavaju rizik od većine tumora, pa tako i raka dojke. Vrlo stresan život povezan je s agresivnijim tumorima. Svaki dan odvojite vrijeme za nešto što vas opušta, te uklanja stres i negativno raspoloženje. Rekreirajte se i družite s osobama koje volite. Iskoristite i moć smijeha.

Kalendar pregleda

Osim redovnih samopregleda, veoma je važno uljučenje  u zdravstveni sistem i sa dogovor sa izabranim ljekarom i ginekologom.

Žene koje u svojoj porodici nisu imale slučajeve raka dojke trebalo bi da ispune ovaj plan:

Od 20. godine

Mjesečni samopregled i klinički pregled kod ljekara jednom godišnje, te ultrazvučni pregled u 2 godine

Od 30. godine

Mjesečni samopregled, klinički pregled kod ljekara i ultrazvučni pregled

Od 40. godine

Mjesečni samopregled, klinički i ultrazvučni pegled jednom godišnje kao i  mamogram na svake 2 godine

Ukoliko ste u porodici (majka, tekte ili sestra) već imali slučajeve raka dojke, doktori predlažu da se prva mamografija uradi sa 35 godina. Napravite plan pregleda sa svojim ljekarom. Žene sa pojavom raka dojke kod bliže rodbine morale bi da rade obavezan samopregled jednom mjesečno, kliničke  UZV pregledi jedanput godišnje nakon dvadesete godine, a prvu mamografiju bi trbalo da obave  sa 35 godina, a potom svakih 1-2 godine

Pet koraka samopregleda

Kontrola stanja dojki za svaku ženu treba da postane rutina i obaveza baš kao i redovan  ginekološki pregled. Samopregled dojke se radi redovno, jednom mjesečno u isto vrijeme (3 do 5 dana nakon završetka menstrualnog ciklusa). Ako  više nemate menstruaciju, pregled dojki radite  i dalje istog dana svakog mjeseca.

1. Skinite se  i stanite pred ogledalo, stavite ruke na bokove, pri jakoj svjetlosti pogledajte da li ima na dojkama ili u okolini promjene oblika, da li ej nešto natečeno, ima li boranja kože nalik na celulit, odnosno da li je bradavica uvučena ili je nešto drugačije. Manja razlika u veličini između dojki je prirodna. Dignite ruke, okrećite se pred ogledalom s jedne strane na drugu.

2. Obuhvatite dojke dlanovima, jednu za drugom, prvo pregledajte dojku vodoravnim, pa vertikalnim prevlačenjem dlana. Obratite pažnju na tvrde djelove i  čvorove. Zatim suprotnom rukom prođite uokolo bradavice unutar areole te ih lagano prignječite, pazeći pritom na eventualno lučenje kiselog ili krvavog iscjetka. Ruku na strani bradavice nad kojom se obavlja pregled treba pritom spustiti u viseći položaj.Nastavite samopregled ležeći.

3. I u ležećem položaju morate pregledati rukama dojke i okolinu. Pregled započnite na lijevoj dojci. Laganim pokretima pritom pritiskajte i prelazite lagano preko kože, prođite dojku pomoću unutrašnje površine (ne vrhovima prstiju!) srednjeg prsta i kažiprsta. Napredujte kružnim pokretima po dojci, počevši spolja i odozdo, pritom se sve više približavajte bradavici. Pregled obavite na način da vam lijeva ruka leži pored tijela i na način da vam je ruka ispod glave. Desnu dojku pregledajte na isti način.

4. Opipajte jamu iznad ključne kosti na obje strane. Ruku na strani koja se pregleda smjestite pored tijela.

5. Opipajte oba pazuha sličnim pokretima ruke, pazeći pritom na čvorove. U slučaju da ste primijetili promjene na dojci (dojkama) ili napipali kvržicu, javite se svom ljekaru.

Simptomi

Rak dojke se najčešće manifestira kao bezbolan čvor u dojci. Kako je učestalost raka dojke postala veća, povećala se i svijest kod žena o potrebi samopregleda, a pokrenuti su i nacionalni programi ranog otkrivanja (pozivi ženama na redovna rendgenska snimanja-mamografije). Otkrivanjem raka dojke u ranijoj fazi mogućnosti izlječenja su daleko veće.

Simptomi raka dojke

  •     Čvorić u dojci
  •     Crvenilo
  •     Bol u bradavici
  •     Iscjedak iz bradavice
  •     Uvlačenje bradavice
  •     Promjena oblika dojke
  •     Promjene na koži dojke
  •     Osjetljivost dojke
  •     Bol u dojci

Svaka žena bi trebalo da izbjegavati stanja koja povećavaju rizik od nastanka raka dojke.  Podvrgavanje redovitim kontrolama i obavljanje samopregleda važno je za rano otkrivanje bolesti!

Faktori rizika

Iako se još uvijek ne zna šta izaziva rak dojke, i zbog čega neka žena oboli a neka ne, ipak su se izdvojili određeni faktori rizika :

  • Nasljedna mutacija tumorskog supresorskog gena BRCA1 i BRCA2 (oko 5% svih pacijentkinja s karcinomom dojke);
  • Starost (rizik se povećava sa godinama).
  • Porodična istorija raka dojke ili raka jajnika prije menopauze (samo po ženskoj liniji u porodici: majka, sestra ili ćerka).
  • Abnormalni rezultati biopsije dojke.
  • Atipična hiperplazija
  • Prva menstruacija prije 12. godine života i menopauza posle 55. godine života.
  • Nerađanje ili rađanje prvog djeteta posle 30. godine života.
  • Dugotrajno korištenje oralnih kontraceptiva  povećava rizik za rak dojke kod žena u postmenopauzi.
  • Visoko obrazovanje i viši socijalni status.
  • Pretjerana gojaznost ili povećanje tjelesne težine poslije menopauze.
  • Pretpostavljeni faktori rizika: estrogen, ishrana bogata životinjskim mastima, nedovoljna fizička aktivnost i pretjerana konzumacija alkohola.
  • Dugotrajni stres.
  • Povreda dojke.
  • Nedovoljna higijena dojki.
  • Ako su grudi bile izložene radioterapiji prije 30 godine, posebno  zbog Hodgkinovog limfoma;
  • Grudi koje su građene od mnogo režnjića i duktusa i manje masnog tkiva
  • Najsigurniji rizični činilac kod sporadičnog raka dojke je dužina izloženosti prema endogenim estrogenima tokom života, odnosno prosječni nivo  koncentracije estrogena i broj menstruacija tokom života.

Ekološki činioci su takođe veoma važni u nastanku raka dojke. Najvažniji ekološki faktor je ishrana Studije pokazuju da je rizik od raka dojke veći što je žena starija, rijetko se pojavljuje prije 35 godine, a rizik je posebno visok nakon 60 godine.

Preporučujemo za Vas