Novi direktor Pariske opere Stefan Lisner namjerava da od te institucije napravi najznačajniju opersku scenu, i da u nju dovede najpoznatije svjetske reditelje, dirigente i pjevače.
Samopouzdanje da će u tome i uspeti Lisner crpi iz dugogodišnjeg iskustva i impresivne karijere tokom koje je između 1998. i 1999. godine bio na čelu Pozorišta Šatle u Parizu. Potom je godinama bio prvi
čovjek međunarodnog Festivala opere i klasične muzike u gradu Eks an Provans, a poslije toga postao je direktor milanske Skale.
Bio je prvi stranac na mjestu direktora čuvene operske kuće u Milanu.
Uspio je da je izvuče iz finansijske i umjetničke apatije u kojoj je bila prije njegovog dolaska, navodi agencija Frans pres.
Posao u Pariskoj operi prihvatio je, iako mu je ponuđena niža plata nego u Skali, a njegov entuzijazam potiče iz apsolutne uvjerenosti da će u slijedeće dvije do tri sezone ova kuća postati najznačajnija operska scena u svijetu.
Mada su njegovom prethodniku Nikoli Žoelu upućene oštre kritike zbog lošeg vođenja jedne od najznačajnijih kulturnih institucija, Lisner naglašava da je Parisku operu zatekao u vrlo dobrom stanju.
"Pariska Opera je u dobrom stanju i ima veliki umjetnički potencijal", kaže Lisner i dodaje da će biti angažovano mnogo "novih imena" iz svijeta umetnosti.
"Ako prihvatite da operu suočite sa savremenim svijetom, shvatate da su ljudi više nego zainteresovani za velike šekspirovske teme i za značajne opere. Napravili smo operu na Bastilji zato što je Opera
Garnije bila suviše mala. Godišnje imamo oko 800.000 gledalaca, a njihova prosječna starost je 46 godina", kaže Lisner.
Opera Garnije otvorena je 1875. godine, a ona na Bastilji više od vijeka kasnije - 1990. godine.
Bonus video:
