Prema prognozama stručnjaka The Lancet Oncologyja, do 2030. godine nivo oboljenja od raka povećaće se za 75 odsto u odnosu na broj registrovan 2008. godine širom svijeta, dok će brojke oboljelih u manje i srednje razvijenim zemljama dvostruko porasti.
Samo 2008. godine WHO je zajedno sa Agencijom za istraživanje kancera registrovao 12,4 miliona novih oboljenja od raznih vrsti kancera širom svijeta.
I ovo, nažalost, nije kraj, jer je 2012. godine zabilježeno 14 miliona novih oboljenja u svijetu, dok je mortalitet porastao sa 8,2 miliona na 13 miliona ljudi godišnje.
Najčešće umiremo od raka pluća (19,4 odsto svih smrtnih slučajeva) pa od raka jetre (9,1 odsto) i želuca (8,8 odsto). Ujedno, najčešće bolujemo od raka pluća (13 odsto) pa dojke (11,9 odsto) i debelog crijeva (9,7 odsto).
Dramatične statistike
Iako navedene brojke izgledaju poražavajuće, uvijek treba imati na umu da zvanične statistike imaju neku marginu greške te da njihova tačnost zavisi i od metodologije, a i zauzetog stava istraživača.
Tako, na primjer, podaci iz 2012. godine koje predstavlja WHO, prikazane na internet stranici Globalcancermap.com koju pravi Institut Pulitzer ne uzimaju u obzir političke promjene širom svijeta, te se 2012. godine Srbija i dalje prikazuje zajedno sa Kosovom.
S druge strane, veliki dio kosovskih Albanaca veoma često traži spas upravo u Srbiji, zbog toga što je zdravstvo u toj zemlji na daleko većem nivou u odnosu na kosovsko. Oni koji se ne odluče za Srbiju, putuju u Tursku ili Grčku.
Globalcancermap
Ovaj dijagram sastavljen je od podataka sakupljenih tokom implementacije istraživačkog projekta GLOBOCAN i predstavlja broj otkrivenih oboljenja od raka i smrti, zabilježenih na isti način u zemljama regiona (plava boja) na 100.000 stanovnika date zemlje.
Prema zvaničnim podacima WHO iz 2012. godine, u BiH su otkrivena 152 slučaja kancera na svakih 100.000 stanovnika te zemlje, a od kancera je umrla 93,1 osoba na svakih 100.000 stanovnika. Više nego polovina godišnjih dijagnoza.
Slično stanje je u svakoj od zemalja regije, izuzevši Sloveniju u kojoj je broj dijagnoza i smrtnih slučajeva u odnosu 2:1.
Ukoliko bismo zemlje Balkana poredili sa razvijenijim zemljama Evrope, poput Francuske ili Njemačke, rezultati istraživanja pokazali bi obrnutu sliku.
U Francuskoj su u 2012. godini otkrivena 300,4 oboljenja na 100.000 stanovnika, a mortalitet je iznosio 107 osoba na svakih 100.000 Francuza.
Njemačka je imala 282,1 dijagnozu i 105,9 smrtnih slučajeva.
Kancer – Novi Nihil
Iako rat između čovjeka i raka kojeg se mi, moderni ljudi, sjećamo traje blizu 100 godina, stručnjaci svih onkoloških specijalizacija složno tvrde – kancer nije nova stvar.
Siddhartha Mukherjee, autor svjetskog bestselera, biografije raka „The Emperor of all Maladies” navodi antropološki ispitane slučajeve – najčešće mumifikovana tijela djece ili pripadnika tadašnje aristokratije Egipta ili južnoameričkih plemena starih 2.000 do 4.000 godina.
U pisanim dokumentima sačuvali su se podaci o prisustvu te bolesti u drevnoj Perziji i Egiptu. Ipak, zvanični podaci ukazuju da utrka sa neprijateljem ide u njegovu korist. Broj oboljelih svake godine raste. Samo 2010. godine liječenje raka koštalo je svijet nezamislivih 1,16 hiljada milijardi dolara.
WHO navodi da bi se taj broj mogao prepoloviti samo da pravilno implementiramo sve ono što već znamo.
Pčele i škorpije
Nije ni čudo što su trenutno svjetske laboratorije u trci za pronalaženje lijeka za rak. Posljednja svjetska top vijest glasila je da američki naučnici kao sredstva za uništenje raka uspješno istražuju mogućnost iskorištavanja otrova pčela, nekih zmija i škorpija. Svjetski mediji ovu vijest su okarakterisali kao „novu veliku nadu“, dok sama ideja nije ništa novo.
Ako ne želimo da spominjemo da je na Balkanu mnogo popularni lijek napravljen od otrova plave škorpije porijeklom sa Kube, neophodno je pomenuti da se sastav mnogobrojnih hemoterapija već godinama modelira na osnovu otrova koji se nalaze u prirodi.
Problem je jedino u tome što otrovi djeluju na cijeli organizam, pa danas više nije pitanje otrova samog po sebi jer smo toga tone proizveli, već njegova primjena kako ne bismo uz oboljele uništavali i one zdrave ćelije. I na tome se, takođe, pažljivo radi.
Veoma ozbiljna istraživanja i uspješno liječenje se, takođe, provode na Kubi, gdje je poznata svjetska bolnica za one koji sebi mogu priuštiti najsavremenije liječenje
Istraživanja su vršena in vitro, trenutno se provode na miševima. Na konačne rezultate moraćemo još čekati.
Veoma ozbiljna istraživanja i uspješno liječenje se, takođe, provode na Kubi, gdje je poznata svjetska bolnica za one koji sebi mogu priuštiti najsavremenije liječenje.
Kubanska nacionalna laboratorija proizvela je niz vakcina, između ostalog i vakcinu protiv raka pluća koja, kako su tamošnji ljekari dokazali, uspješno liječi početni i srednji stadijum raka pluća te omogućuje relativno normalno funkcionisanje u palijativnom stanju te bolesti.
Svjetsku pažnju zadobio je i Nimotuzumab koji se veoma uspješno bori protiv glioma, a postoje pokušaji da se on iskoristi kod liječenja raka dojke. Kubanska laboratorija patentirala je posljednjih godina četiri veoma važne vakcine, o čemu izgleda svjetski mediji ćute.
Na internet stranici WHO nalazi se samo kratak tekst kako Kuba koristi biotehnologiju i uspješna je u tome. Na Balkanu je od pristalica kubanske medicine najpoznatiji Bata Živojinović koga su tamošnji stručnjaci izliječili od gangrene, kod kuće, kako je glumac rekao u mnogobrojnim intervjuima, jer bi ga čekala amputacija.
Teorije zavjere
Kao i uvijek, o svakoj temi važnoj za čovječanstvo postoje mnogobrojne teorije zavjere – najčešća od njih je da veliki farmaceutski koncerni ciljano forsiraju toksične hemoterapije kako bi zaradili što više novca.
Treba imati na umu da kancer nije jedna bolest, već mnogo različitih bolesti koje spaja jedna, ali veoma važna osobina - patološki neograničeni rast ćelija
Treba imati na umu da kancer nije jedna bolest, već mnogo različitih bolesti koje spaja jedna, ali veoma važna osobina - patološki neograničeni rast ćelija. Uprkos ogromnom tehnološkom skoku, trenutno i globalno gubimo bitku protiv raka jer, kako navode svjetske organizacije, najbolji način zaštite od raka je prevencija koja još, pogotovo u siromašnijim zemljama i onima koje se tek razvijaju, nije na zadovaljavajućem nivou. Prevencija bi, takođe, trebalo da podrazumijeva i zaštitu prirode, životne okoline i nešto milostiviji odnos prema životinjama i svim organizmima od kojih danas tražimo spas.
Bonus video:
