Provodimo više vremena pred ekranom nego u snu

Istraživanje u kome je učestvovalo 2.800 djece i odraslih pokazalo je da se na gledanje televizije u prosjeku potroši skoro četiri sata dnevno
53 pregleda 3 komentar(a)
TV, daljinski, Foto: Shutterstock.com
TV, daljinski, Foto: Shutterstock.com
Ažurirano: 08.08.2014. 09:42h

Najnoviji rezultati istraživanja koje je sproveo britanski regulator medija "Ofkom" pokazuju da odrastao Britanac u prosjeku provede 8 sati i 41 minut dnevno koristeći elektronske uređaje, a u prosjeku spava 8 sati i 21 minut.

Istraživanje u kome je učestvovalo 2.800 djece i odraslih pokazalo je da se na gledanje televizije u prosjeku potroši skoro četiri sata dnevno. Prema istraživanju, televizija i radio i dalje su popularni mediji, bez obzira na sve veću zastupljenost digitalnih medija, piše BBC.

Godišnja Ofkomova studija takođe se bavila proučavanjem navika djece starosti između 12 i 15 godina. Samo 8 odsto djece izjavilo je da koristi mejl, dok je 3 odsto izjavilo da komunicira preko fiksnog telefona.

Mladi ljudi takođe su bolje upoznati sa tehnologijom od starijih, dok šestogodišnjaci imaju podjednako znanje kao i osobe od 45 godina.

Zabrinutost za zdravlje

Istraživanje je takođe pokazalo da su osobe starosti između 16 i 24 godina sklonije obavljanju više stvari istovremeno (multitasking), svodeći na taj način aktivnosti vezane za upotrebu medija sa 14 sati na 9 sati.

Doktor Arik Sigman, psiholog koji se bavi proučavanjem dječijih bolesti, izjavio je da je Ofkomova statistika još jedan način da se ukaže na to da djeca više vremena provode u sobi gledajući u ekran nego rekreirajući se. On smatra da je ovo veliki problem vezan za zdravlje i razvoj, sa štetnim posljedicama poput gojaznosti i dijabetesa.

“Moramo da naučimo da posmatramo vrijeme provedeno za ekranom onako kako posmatramo konzumiranje šećera, alkohola, vrijeme provedeno na suncu - mjereno u satima u toku dana”, dodao je.

“Moramo da naučimo da posmatramo vrijeme provedeno za ekranom onako kako posmatramo konzumiranje šećera, alkohola, vrijeme provedeno na suncu - mjereno u satima u toku dana”

Tinejdžeri sve manje gledaju televiziju, i mnogo manje slušaju program na radiju od odraslih osoba. Umjesto toga, okreću se YouTubeu i mogućnostima koje nudi internet. Umjesto govorne pošte ili mejla odlučuju se za komunikaciju putem poruka i koristeći Instagram i brojne čet/mesidžing aplikacije u konstantnoj potrazi su za novostima.

Ono što još nije poznato je kako će se ta djeca ponašati kada odrastu. Da li će se skrasiti ispred svog televizora, upaliti radio, možda čak i kupiti dnevne novine? Ili će nastaviti da multitaskuju i posvećuju vrijeme svakoj novoj stvari? Ako se ispostavi da će to biti slučaj, onda će se sve vrste medija morati da se bore za opstanak.

Televizija i dalje ima vodeću ulogu

U skladu sa prethodnim Ofkomovim istraživanjima, izvještaj pokazuje da televizija i radio i dalje opstaju, uprkos mnogim alternativnim metodama konzumiranja ponuđenog sadržaja.

Ukupno vrijeme koje ljudi provedu gledajući televiziju - 3 sata i 52 minuta - duže je od ukupnog vremena provedenog na mobilnim i fiksnim telefonima i na internetu. Ali prvi put od 2010. godine dnevna gledanost televizije manja je od četiri sata dnevno.

Ian Modi, analitičar kompanije Enders Analajzis koja se bavi istraživanjima vezanim za medije, izjavio je: “Televizija je i dalje kralj među medijima ali su prilično tražene i usluge koje omogućavaju naknadno gledanje programa, ili gledanje po želji, pogotovo među YouTube generacijom. Ali “još je rano za korjenite promjene u digitalnoj revoluciji”, dodao je.

U skoro 80 odsto slučajeva televizija se gleda bez istovremene upotrebe još nekog elektronskog uređaja, a program se više gleda uživo nego naknadno - u vidu snimaka ili korišćenjem usluga koje nude BBC iPlayer ili 4oD poput pristupa programima nedavno prikazanim na televiziji.

Knjige su i dalje popularne

Porast zastupljenosti digitalnih formata još nije podstakao većinu Britanaca da se odreknu svojih kolekcija knjiga, diskova, filmova...

Oko 84 odsto Britanaca koji su učestvovali u Ofkomovom istraživanju izjavilo je da posjeduju kućnu biblioteku a sličan broj njih izjavio je da posjeduju kolekciju audio diskova. Međutim, četiri od pet ljudi izjavilo je da posjeduju DVD biblioteku - cifra koja je ostala približno ista od 2005. godine.

Čak i poštanske usluge nisu zastarjele. Oko trećina odraslih izjavila je da je poslala pismo u prethodnih mjesec dana. Ipak, sve veća upotreba digitalnih medija počela je da ugrožava neke vrste tradicionalnih medija. Na pitanje koje vrste medija bi im najmanje nedostajale, samo 2 odsto osoba starijih od 16 godina izjavilo je da ne bi marilo za odsustvo novina ili časopisa.

Ofkom je takođe osmislio onlajn kviz, gdje su korisnici mogli da otkriju koliko se razumiju u tehnologiju, a ponuđen im je savjet kako da poboljšaju svoje razumijevanje digitalnog svijeta.

Bonus video: