Zbornik Barbare Kejn: Prijateljstva od antike do danas

Zbornik govori o društvenoj komunikaciji među ljudima, njenoj evoluciji i promjeni kroz vjekove
85 pregleda 0 komentar(a)
knjiga, Foto: Shutterstock
knjiga, Foto: Shutterstock
Ažurirano: 05.06.2014. 15:28h

Jedinstven zbornik radova o prijateljstvu od antike do danas pod naslovom “Istorija prijateljstva”, pruža nam uvid o društvenoj komunikaciji među ljudima, njenoj evoluciji i promjeni kroz razne vremenske periode. Nevjerovatno djeluje podatak da je ovo prva knjiga koja se bavi tematikom prijateljstva u periodu od antike do danas. “Istoriju prijateljstva” je priredila australijska profesorica Barbara Kejn, a pored nje, autori tekstova su Dirk Balcli, Nik Eliopulos, Konstantin Dž. Mjuz, Nevil Kjavaroli, Kerolin Džejms, Bil Kent, Dejvid Garioč, Mark Brodi i Mark Pil. Izdavač je Klio, a prevodioci Mirko Jakovljević i Tijana Spasić.

Značaj koji se pridaje prijateljstvu u savremenom društvu ne može se precijeniti, a ovaj odnos u javnosti neprestano se analizira u štampi, na filmu, televizijskim emisijama. Interesovanje šire publike za prijateljstvo praćeno je i njegovim proučavanjem u velikom broju naučnih studija, koje su u skorije vrijeme pokrenute. Sociolozi, psiholozi, antrolopozi, istoričari i filozofi, u velikom broju su se okrenuli temi prijateljstva.

Njihova istraživanja uglavnom nastoje da utvrde različite načine na koje se prijateljstvo definiše, tumači i praktikuje u svakodnevnom životu različitih kultura.

Cilj ove knjige, kako u predgovoru napominje Barbara Kejn jeste da se nadoveže na ova istraživanja, ali i da ih proširi time što će se pozabaviti pitanjem prijateljstva u zapadnom društvu tokom proteklih 2.500 godina - počev od klasične Atine pa sve do današnjeg dana. Ovako dug period pruža mogućnost da se prikaže koliko je dugotrajan i sam značaj koji se pridavao prijateljstvu kao odnosu koji istovremeno predstavlja osnov društvenog i privatnog života. Takođe je istražen kontinuitet i promjene u načinu na koji su ljudi tumačili ulogu koju ovaj odnos ima u njihovom društvenom, seksualnom i porodičnom životu.

Ova knjiga rezultat je istraživačkog projekta koji je okupio filozofe i istoričare sa posebnim interesovanjima na polju klasične grčke filozofije, istorije srednjeg vijeka, renesanse, moderne Evrope i Sjedinjenih država. Prijateljstvo ili philia u antičkoj Grčkoj je imalo mnoge vidove i bilo je povezano i sa politikom. Veliki uticaj na zapadnjački način razmišljanja o prijateljstvu izvršio je Ciceron.

On je definisao prijateljstvo kao “naklonost prema nekome koga volite, koju vam ta osoba uzvraća istom mjerom”. Prijateljstvo koje je Ciceron idealizovao u svom djelu “O prijateljstvu” značajno se razlikovalo od zloupotrebe prijateljstva koju je opisao u mnogim besjedama gdje je osuđivao upotrebu političkog prijateljstva radi lične koristi. Nova mišljenja o prijateljstvu je donijela renesansa, a naročito kada je Petrarka otkrio pomenuto Ciceronovo djelo. Tada počinju da se pišu prijateljska pisma ne samo na latinskom, već i na drugim jezicima i prijateljstvo se širi u narodni kontekst.

Posebno poglavlje rezervisano samo za žene

Žene i pisanje o prijateljstvu čini posebno poglavlje knjige. U tome je posebno značajna Džejn Ostin koja je u romanima “Ema”, “Gordost i predrasude” i “Pod tuđim uticajem” opisala heteroseksualne odnose i odnose među prijateljicama koje se istinski zanimaju za svaki aspekt života svojih prijateljica.

U prvoj polovini XX vijeka većina ljudi je blisko prijateljstvo smatrala najvažnijom komponentom života, a velike promjene u društvu i migracije ka gradovima su uslovili ovakvo razmišljanje.

Ipak, kao konstanta kroz vjekove prijateljstva se provlači konstatacija da čak do danas nije bilo moguće ostvarivanje iskrenog prijateljstva između siromašnih i bogatih i da ratna prijateljstva najčešće nemaju prepreke u rasi, porijeklu i statusu.

Barbara Kejn predaje na Monash Univerzitetu u Melburnu od 1995. godine. Prije toga je bila prvi upravnik Centra za ženske studije na Univerzitetu u Sidneju. U središtu njenih istraživanja su pitanja pola i seksualnosti u modernoj Evropi, a od skoro se bavi i životopisima i biografijama kao instrumentima izučavanja života pojedinca u istoriji.

Bonus video: