Wikipedia može biti vrlo koristan izvor informacija, ali bi te informacije ipak trebalo uzimati sa dozom opreza, a pogotovo kad je riječ o vrlo važnim temama kao što su bolesti i njihovo liječenje.
Naime, istraživanje naučnika s američkog Univerziteta Kembel pokazalo je da devet od 10 medicinskih tekstova na Wikipediji sadrži pogrešne informacije, prenosi Daily Mail. Stoga, upozoravaju, Wikipediju ne bi trebalo koristiti kao zamjenu za ljekara.
"Istraživači ne bi trebalo da koriste Wikipediju kao glavni izvor jer ti tekstovi ne prolaze kroz proces provjere kao medicinski časopisi", kaže glavni autor istraživanja Robert Hasti.
Wikipediju volimo jer je riječ o otvorenoj enciklopediji, što znači da svako može da piše tekstove te unosi i mijenja informacije, ali to je istovremeno i mana. Bilo bi sjajno kada bi se tim člancima bavili samo oni koji se zaista razumiju u teme o kojima pišu, ali to nije uvijek slučaj. Stoga stručnjaci, među njima i medicinski, na popularnu internet enciklopediju gledaju sa rezervom.
U tekstovima o temama kao što su dijabetes, rak pluća i bol u leđima pronađen je niz pogrešnih informacija. Među njima je i jedan unos prema kome je za dijagnostifikovanje visokog krvnog pritiska potrebno izmjeriti visok pritisak najmanje tri puta, što, kažu naučnici, nije istina i može da dovede do opasnog odgađanja liječenja.
Na drugom mjestu pogrešno se navodi i da antidepresivi nisu korisni za djecu.
Neke farmaceutske kompanije našle su se pod optužbama da uređuju članke na Wikipediji kako bi uklonile informacije o štetnim nuspojavama. Posebno je zabrinjavajuće da Wikipediju ponekad koriste i sami medicinski stručnjaci - u sklopu prethodnih istraživanja do 70 odsto ljekara i studenata medicine priznalo je korištenje Wikipedije za uputstva.
Dr Hasti navodi kako su mnoge utvrđene greške relativno male, ali mogu da imaju "ozbiljne kliničke implikacije".
Pozvao je ljekare da sami učestvuju u uređivanju tekstova na Wikipediji kako bi povećali njihovu tačnost.
Bonus video:
